Navodi se da primjenom ovog Zakona nije bilo sloma sustava zato što je od stupanja na snagu status branitelja ostvarilo njih 7205, dok ih je u istom razdoblju umrlo više od 22.000. Status ratnog vojnog invalida ostvarilo je 5500 branitelja pa ih je danas ukupno malo više od 58.600. Od primjene Zakona umrlo ih je 3300.

O problematici stjecanja statusa ratnog vojnog invalida u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

Na pitanje na temelju kojih bolesti je nešto više od 20.000 branitelja u posljednje 4 godine podnijelo zahtjev za stjecanjem statusa ratnog vojnog invalida i je li ga iznenadio toliki broj državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović je rekao kako su posljednje dvije godine predstavljale veliku kušnju u brizi o zdravlju svih nas.

'Unutar toga branitelji su ipak posebna vulnerabilna skupina zbog toga što je u tom teškom i krvavom ratu koji je dugo trajao narušeno njihovo zdravlje i zbog toga broj zahtjeva nije nešto što nas iznenađuje. On je u skladu sa sličnim procesima koji su se događali i u drugim zemljama koje su bile izložene ratnim djelovanjima. Branitelji su svoje zahtjeve, kao i prethodnih godina, na temelju smetnji za koje smatraju da su posljedica bolesti koje su stekli u Domovinskom ratu, ozljeda, ranjavanja ili boravka u logoru. Najčešće se radi o bolestima vezanima uz ranjavanja, lokomotorni sustav, posljedice ranjavanja i u posljednje vrijeme pogoršanje stanja vezano uz prethodne ozljede i ranjavanja, ali i uz psihičke bolesti. Vrlo često, gotovo uvijek, možemo govoriti da se radi o kombinaciji više takvih čimbenika', rekao je Janović.

Govoreći o brojevima zahtjeva Janović je rekao kako je oko 5000 pozitivno riješenih zahtjeva i nešto ispod 5000 zahtjeva je u obradi.

'Ne možemo govoriti o neutemeljenim zahtjevima jer svatko ima pravo po novom zakonu, a to je realno, etički i dobro, postaviti zahtjev smatrajući da neka od njegovih smetnji može biti posljedica rata. Je li to stvarno posljedica rata je na našim stručnim komisijama da to utvrde. U riješenim zahtjevima ne radi se pretežno o odgođenom posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) nego da se radi o neliječenom i zanemarenom PTSP-u. Naime, tendencija ljudi koji su bili izloženi takvoj traumi je da traumu negira, da bježi od nje, da je zanemaruje. Naša braniteljska populacija postaje starija. Ti ljudi su bili pretežno zaposleni i radili dok godine i druge bolesti nisu ih doveli u poziciju da više ne mogu podnijeti smetnje koje su oni imali, bilo da su one psihičke ili fizičke, i to je razlog posljednjih zahtjeva koje imamo', objasnio je Janović.