Nova studija Instituta za istraživanje demokracije iz Göttingena bavi se profilom ljudi koji najviše prosvjeduju u Njemačkoj. Rezultati su iznenađujući – među uličnim prosvjednicima najviše je onih visokoobrazovanih, dobrostojećih i financijski osiguranih te po godinama starijih
'Građanski prosvjedi u Njemačkoj' naziv je nove studije uglednog njemačkog Instituta za istraživanje demokracije, u kojoj se analizira profil prosječnog njemačkog prosvjednika. Stereotipno bi se očekivalo da je riječ o mladim i ljevičarski nastrojenim studentima ili pripadnicima anarhističkog pokreta, no rezultati pokazuju da su u pitanju neki drugi ljudi. Prosječni njemački prosvjednik je starije dobi, dobro je obrazovan i financijski stabilan, a u većoj mjeri je i muškog roda.
Autori studije izdvojili su nekoliko specifičnih kategorija koje objašnjavaju takve rezultate. Za početak, za društveni angažman i građanske prosvjede potrebno je imati slobodnog vremena te su stoga mnogi prosvjednici zapravo umirovljenici, a pridružuju im se u velikom broju učitelji, protestantski pastori i zaposleni na pola radnog vremena. Prosvjednici su po godinama većinom stariji, čemu se naročito moglo svjedočiti u višemjesečnim protestima u Stuttgartu protiv gradnje novog željezničkog kolodvora, zbog koje je uništen jedan gradski park.
Čak 70 posto prosvjednika je muškog roda, pokazala je studija iz Göttingena, a vode ih visokoobrazovani ljudi. Kada je riječ o prosvjedima koji se tiču ekologije, gradnje i sličnih pitanja, prominentna je prisutnost tehničke inteligencije – inženjera, arhitekata, informatičara. Oni se pak ne vide kao idealisti koji žele mijenjati svijet, nego stručni ljudi koji prepoznaju konkretne probleme i mane, kojima se suprotstavljaju, a često i nude bolja rješenja.
Većina prosvjednika nije povezana ni s jednom religijom te ih se više od 50 posto izjasnilo kao agnostici ili ateisti. Kada je pak riječ o mladima, njih na prosvjed ponajviše motiviraju teme koje imaju veze sa slobodom na internetu, a i mnogo više koriste društvene mreže da bi se organizirali i pokrenuli na akciju.
A zbog čega se prosvjeduje u Njemačkoj? U proteklih godinu-dvije bilo je mnogo manje ili više uspješnih prosvjeda, od Berlina preko Stuttgarta do Frankfurta. Prosvjeduje se protiv pohlepe bankara, atomske energije i otpada, sumnjivih građevinskih projekata, neonacizma te zbog ekoloških pitanja. Der Spiegel na osnovi studije zaključuje da je 'u Njemačkoj prosvjedna kultura vrlo zdrava i živahna te postoji u svim dijelovima države', a građani 'smatraju da se njihov glas mora čuti' i ne žele 'politiku svesti samo na izbore i lobiranje iza zatvorenih vrata'.
