Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će se na sjednici Vlade krajem tjedna naći prijedlog proračuna za 2019., s projekcijama za 2020. i 2021.

Projekcija proračuna za iduću godinu temeljena je na stopi rasta BDP-a od 2,9 posto.

"Što se samih projekcija za iduću godinu tiče, proračun je baziran na stopi rasta od 2,9 posto. Mislim da smo na tragu velike većine analitičara, bilo domaćih, bilo inozemnih, uzevši u obzir sve elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo, po pitanju objavljenih makroekonomskih podataka, a isto tako i nekih naših očekivanja", kazao je Marić novinarima na marginama 26. tradicionalnog savjetovanja ekonomista u Opatiji.

Inače, u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koje je donijela početkom kolovoza, Vlada je projicirala rast BDP-a u 2019. na 2,7 posto, nakon ovogodišnjih planiranih 2,8 posto.

Očekuje se da će se prijedlog proračuna za iduću godinu kretati u okviru projekcija iz smjernica, a u tom su dokumenti prihodi proračuna u 2019. godini planirani na razini 134,2 milijarde kuna, a rashodi na oko 139 milijardi kuna.

Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto. Zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao bi u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto, predviđaju smjernice.

Ministar Marić najavio je da će na Vladi, uz prijedlog proračuna za iduću godinu, ići i tehnički rebalans proračuna za ovu godinu. Objasnio je to nešto boljim prikupljanjem prihoda i preraspodjelama na rashodovnoj strani, pri čemu je upozorio i na efekt državnih jamstava Uljaniku.

"Što se tiče ovogodišnjeg proračuna javnih financija, imat ćemo i veliki efekt protestiranih jamstava po pitanju Uljanika", rekao je Marić u srijedu.

Protestirana jamstva za Uljanik grupu, po njegovim riječima, do kraja godine mogu generirati trošak za državu i do 3,5 milijardi kuna.

"Da nema situacije sa Uljanikom, već sad bih vam bez ustručavanja rekao da ćemo ponovno imati višak u proračunu za 2018. godinu. S obzirom na Uljanik to ne mogu reći - moramo čekati kraj godine, ali mogu sa sigurnošću reći da će se, unatoč situaciji s Uljanikom i činjenici da ćemo morati za ovu godinu proknjižiti u statistiku javnog duga više od 3 milijarde kuna, javni dug kao postotak u BDP-u nastaviti smanjivati", poručio je Marić.

Marić je najavio da će se u petak na sjednici Vlade naći i paket izmjena poreznih zakona, koji su prošli prvo čitanje u Saboru, a sada su spremni za drugo.

Krajem rujna u Saboru je u prvom čitanju raspravljen Vladin prijedlog porezne reforme, odnosno paket izmjena i dopuna devet zakona kojima se reguliraju porezi. 

U tom paketu su izmjene zakona o PDV-u kojima se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati i svježe meso, ribu, voće i povrće i dječje pelene. Tu su i izmjene zakona o porezu na dohodak kojima bi se proširila porezna osnovica za primjenu porezne stope od 24 posto, i to sa 17.500 kuna na 30.000 kuna mjesečne plaće, pa bi se stopom od 36 posto oporezivale mjesečne plaće iznad 30.000 kuna. 

Paket poreznih zakona uključuje i izmjene zakona o porezu na promet nekretninama, čime bi stopa tog poreza od početka iduće godine bila snižena sa 4 na 3 posto, kao i izmjene zakona o porez na dobit, trošarinama i fiskalizaciji, Općeg poreznog zakona, itd. 

To je treći krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započela s primjenom početkom 2017. godine. U trećem krugu se od početka iduće godine planira rasteretiti građane i poduzetnike za 2,7 milijardi kuna.