Zakon o koncesijama prošao je prvo čitanje u Saboru gdje ga je krajem rujna predstavio zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Objasnio je kako će novi zakon poznavati tri vrste koncesija - koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesije za javne radove te koncesije za javne usluge. To je potaknulo raspravu o koncesijama na autoceste, za što je Vlada raspisala i natječaj za savjetnika.

Laburist Nikola Vuljanić u Saboru je tada prigovorio: 'Ovo što se sada planira i najavljuje, davanje autoputa u koncesije, zapravo je kukavičluk vlasti. Vlast nije u stanju povući rezove tamo gdje ih treba povući, jer to je specifično, posebno i tiče se imena i prezimena pa se umjesto toga odriče cijele stvari i kaže, ajde, netko drugi će to srediti.'

HDZ pak smatra da bi trebao poseban zakon o koncesijama na autoceste i da su tada spremni prihvatiti oba zakona. SDSS-ov Milorad Pupovac svoj glas uvjetovao je izvještajem o tome kako su funkcionirali ugovori o koncesiji do sada. 'Treba nam izvještaj o tome koliko je koncesijskih ugovora mrtvo i koliko takvih koncesijskih ugovora zapravo guši život jedinica lokalne samouprave', kazao je Pupovac i naveo primjer općine Plaški gdje je u koncesiju prije nekoliko godina dan izvor vode na rijeci Dretulji, no koncesionar po tom pitanju ne radi ništa. 'Na ovom pitanju pada ili prolazi cijeli sistem koncesije. Ako pada, onda to znači da ponavljamo iskustva iz privatizacije', rekao je Pupovac.

Vlada danas uz konačni nacrt zakona dostavlja i izvješće Saboru u kojem bi se mogli naći odgovori na neka od postavljenih pitanja. Podsjetimo, u rujnu je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić raspisao natječaj za savjetnika koji će procijeniti mogućnosti davanja hrvatskih autocesta u koncesiju. Premijer Zoran Milanović tada je kritičare tog nauma nazvao 'prodavačima magle': 'Neki su dežurni kritičari farbali narod i tunele po pet puta. Ovo što mi radimo, rade i svi razumni gospodari državne imovine. Ceste ostaju Hrvatskoj, ali se daju u koncesiju i automatski dobivamo novac kojim možemo vratiti dugove. Što je loše u tome da damo ceste nekome 30 godina na upravljanje? Hoće li one ishlapjeti? Nećemo pričati tko ih je zapravo izgradio, i to bez da je tri puta farbao tunele', rekao je Milanović.

HOĆE LI SMANJIVATI PLAĆE SUCIMA?
 
Uz navedeno, Vlada kroz 46 točaka dnevnog reda danas donosi i Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. O čemu je točno riječ, saznat ćemo na sjednici, no jučer je ministar Orsat Miljenić potvrdio da, ako bude potrebno, postoji mogućnost da Vlada smanji plaće sucima. Tu je mogućnost u izjavi za Novu TV kritizrao predsjednik Udruge sudaca Đuro Sessa rekavši da se plaća sucima mijenjala već pet puta i da bi taj potez bio protuustavan.

Sadašnje plaće sudaca i državnih odvjetnika uređene su koeficijentima iz 2002. godine, u vrijeme Vlade Ivice Račana. Na sudovima, od općinskih do Vrhovnog, zaposleno je gotovo 2.000 sudaca. No u pravosudne dužnosnike spadaju i državni odvjetnici, kojih je trenutno šestotinjak. Najveću plaću, 21.380 kuna, ima predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin a zatm i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji ima plaću između 19.000 i 20.000 kuna. Najniže plaće, oko 9.000 kuna, imaju mnogobrojni suci općinskih i prekršajnih sudova.

Danas su na 'meniju' i: Zakon o dadiljama, prijedlog izmjena Zakona o zaštiti na radu, Zakon o parničnom postupku, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o upravnim sporovima, Nacrt konačnog prijedloga Zakona o probaciji, Nacrt prijedloga Zakona o sudovima...