Hrvatskom se narodu ne smije nametati osjećaj kolektivne krivnje za zlodjela koja su u prošlosti počinili pojedinci poput onih u Jasenovcu, a ona ni u kom slučaju ne mogu biti izgovor za zločine i stradanja kojima su u proteklom ratu bili izloženi Hrvati, kazao je u nedjelju vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić na Plehanu kod Dervente u sjevernoj Bosni, gdje je predvodio koncelebriranu svetu misu upriličenu u povodu oblježavanja 20. obljetnice progonstva Hrvata s područja bosanske Posavine.
Koncelebrirali su varaždinski biskup Josip Mrzljak, banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica te vojni biskup Tomo Vukšić.
Drugi biskupi iz BiH i Hrvatske, iako pozvani, kako je kazao kardinal Puljić, nisu došli nego su poslali isprike, a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poslao je brzojav s izrazima potpore i solidarnosti.
Ta je euharistija predstavljala središnji dio obilježavanja dvadesete obljetnice progonstva Hrvata s područja bosanske Posavine, a među najteže stradalima je upravo petnaest župa Derventskog dekanata, među kojima je i ona na Plehanu.
Velečasni Marko Hrskanović, dekan Derventskog dekanata, podsjetio je kako je 1991. godine tamo živjetlo gotovo 50 tisuća Hrvata katolika, a sad ih je tamo tek nešto više od tisuću.
"Pitamo danas: je li izbrisano ime bosanske Posavine? Je li osuđena na zaborav ili je prepuštena vremenu kao teška rana?", kazao je u pozdravnom govoru Hrskanović, ističući da prognani Posavljaci nikad neće prestati sanjati svoj zavičaj.
"Neka svi znaju, mi volimo svoju bosansku Posavinu pa makar bila samo san", poručio je Hrskanović okupljenom vjerničkom mnoštvu.
Kardinal Puljić je u svojoj propovijedi istaknuo kako brojke koje je spomenuo Hrskanović najbolje opisuju stradanje i sudbinu Hrvata u BiH.
"Dvadeset je godina od progonstva i mi ne možemu tu gorku istinu staviti pod tepih, a šutnja bi bila teški grijeh", kazao je Puljić, dodajući kako je u protekla dva desetljeća bilo previše onih koji su zakazali u pokušaju da se nepravda ispravi.
Činjenica je da je zlo počinjeno, kazao je kardinal Puljić, dodajući kako je nekima izlika za zločine nad Hrvatima bila ono što je činjeno u Jasenovcu i tvrdnja o kolektivnoj krivnji hrvatkog naroda za to.
"Kako to, kad se govori da krivnja nije kolektivna nego osobna, samo Hrvati moraju nositi kolektivnu krivnju?", upitao se javno kardinal Puljić, podsjećajući i na činjenicu da se vlast uspostavljena nakon Drugog svjetskog rata i te kako svetila Hrvatima Posavine.
"Pobijeni su, noć ih je progutala ili su odčamili godine i godine radi te političke osvete za kolektivnu krivnju", podsjetio je vrhbosanski nadbiskup.
Dodao je kako se uz "nabijanje kompleksa Jasenovca" pritom ne spominju druga stratišta poput Vukovara i Srebrenice.
"Ne smijemo više dopustiti manipuliranje žrtvama", kazao je Puljić, poručivši da sve žrtve imaju pravo na jednaki tretman.
"Koliko nas treba nestati da se jednom prestane opravdavati zločin? Smije li se i može li se zločin zločinom pravdati?", upitao je kardinal Puljić tijekom propovijedi.
Kritizirao je i politiku međunarodne zajednice u BiH za koju je ocijenio kako je pomirljiva prema jačima, a obilježena silom i nametanjem prema slabijima.
Kritiku je uputio i dosadašnjim hrvatskim predstavnicima u vlasti, kazavši kako su se oni umjesto zastupanja interesa naroda "zatrovali interesima" i time doveli do nesloge i razilaženja.
Kardinal Puljić je vjernicima poručio kako je došlo vrijeme da postanu svjesni samih sebe, svojeg prava i dostojanstva te da se odgovornije postave prema svojim korijenima, a oslone na vjeru koja ih je i dosad držala da ustraju.
"Što sebi tražimo, priznajemo i drugima", poručio je kardinal Puljić, dodajući kako posavski Hrvati Kristom ne šire mržnju nego ljubav i vjeru u opstanak na tim prostorima.
