Govoreći o Zakonu o zaštiti prirode koji je u Saboru prošao prvo čitanje, Strizrep je kazao da je ministarstvo napravilo dobar posao i našlo optimalno rješenje s obzirom na to da je jedna strana uvjerena da se zakonom onemogućuju investicije, a druga da zakon pogoduje investitorima.

'Kao što sam naziv kaže, ovo je Zakon o zaštiti prirode. Naša je osnovna intencija ta da osiguramo instrumente da se naša priroda zaštiti i mi smo zakon pisali polazeći od tih pretpostavki. No,duboko svjesni situacije u kojoj se danas nalazi naše gospodarstvo, isto tako ugradili smo u zakon i određene instrumente kako bismo olakšali investitorima da svoje investicije ostvaruju, kroz ukidanje suvišnih administrativnih barijera i određenih pravnih instituta koji su opterećivali zakon vodeći računa da pri tome ni najmanje ne ugrozimo kvalitetu zaštite prirode. I zakon više ne sadrži općenite norme, nego je usklađen sa Zakonom o općem upravnom postupku i puno bolje propisuje postupak, tako da krajnji korisnik zna koja su njegova prava i obveze', kazao je Strizrep.

Jedna od zamjerki Hrvatske komore inženjera graditeljstva bila je veličina ekomreže, jer prema novom zakonu, čak 37 posto kopna, prema prijedlogu Zakona o zaštiti prirode, spada u buduću ekološku mrežu Natura 2000. No Strizrep upozorava da je prije nekoliko godina ekološka mreža obuhvaćala čak 47 posto.

'To što je Republika Hrvatska bogata bioraznolikošću, to je zapravo naša komparativna prednost, a ne mana. Primjerice, spomenuli smo ovdje Austriju, možemo spomenuti i Veliku Britaniju koja ima još manje područje, to je sedam posto kopnenog područja pod ekološkom mrežom. Ali isto tako ne spominje se nigdje da ima i 36 posto mora pod ekološkom mrežom. Tako da to zapravo ovisi i o tome koliko biogeografskih regija ima određena zemlja. Republika Hrvatska ima četiri biogeografske regije, pored toga imamo područje krša koje je stalni izvor bogatstva bioraznolikosti i naravno da je sve to rezultiralo time da je područje ekološke mreže zaista veliko, no to a priori ne znači da se u tim područjima ne može ništa raditi. Naprotiv, ta područja nisu prepreka razvoju, ona su prednost u smislu razvoja. Najbolje u prilog tome govori činjenica da je Europska komisija izdala prvo izvješće o koristima ekološke mreže i one su značajne, iznose 200 do 300 milijardi eura godišnje na europskoj razini. Dakle, iskoristimo svoje prednosti i nemojmo smatrati da je to mana', kazao je Strizrep.

Progovorio je i o zamjerkama koje je prilikom rasprave u Saboru iznijela donedavna ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, koja je vladajuću koaliciju kritizirala zbog odustajanja od Nacionalne parkovne agencije.

Moram priznati da me iznenadio njezin istup, jer sam očekivao, s obzirom da je bila i na čelu ministarstva i da je prije toga vodila Savjet za okoliš i prirodu SDP-a, da će više govoriti o dijelovima zakona i određenim modalitetima njegova poboljšanja, a ne apostrofirati jednu Nacionalnu parkovnu agenciju koja nije bila sastavni dio Plana 21, ali bila je jedna od mjera koje su se predlagale da bi se poboljšao sustav upravljanja zaštićenim područjima. Sa svog aspekta sam to shvatio više kao jedan politički istup. Moram reći da sam ja jedan od koautora tog plana Nacionalne parkovne agencije, gostovao sam upravo u Vašoj emisiji braneći Nacionalnu parkovnu agenciju jer sam u Ministarstvu od prvog dana, a radio sam i na prethodnom nacrtu Zakona. Međutim, kada smo došli na čelo ove uprave i kada smo 2012. proveli upravne nadzore u nacionalnim parkovima i parkovima prirode i utvrdili kakvo je zaista stvarno stanje u tim javnim ustanovama, zaključili smo da je ono alarmantno i da zaista treba prepustiti struci da nam kaže koji od modela upravljanja je optimalan, odnosno koji ćemo model upotrijebiti da se taj sustav preko noći jednostavno ne uruši. Jer, primjena Nacionalne parkovne agencije preko noći, a bez konkretnih pokazatelja i određene feasibility studije zaista bi dovela do urušavanja cijelog sustava', zaključio je Strizrep