'Karamarko je zadnja osoba koja o tome može govoriti; neka institucije provjere što se od 2006. do 2008. događalo u SOA-i kada je na njenom čelu bio Karamarko. Riječ je o sedam slučajeva nezakonitog zapošljavanja, od kojih su se neki prezivali i Karamarko. Riječ je o Karamarkovim jednodnevnim špijunima koje su potom prebacivali u državna tijela, Ministarstvo financija i Carinu. Za ta mjesta bio je potreban javni natječaj, kojeg nije bilo', kazao je Đujić.

Prozvao je Karamarka da je tijekom godine na svom radnom mjestu u Saboru bio samo sedam puta što je jedinstven slučaj budući da je riječ o čovjeku koji želi biti premijer i prima redovito plaću (od 18 tisuća kuna), a ne dolazi na posao.

Tvrdi da Karamarko radi po Sanaderovu modelu što, po njegovu mišljenju, govori i vožnja u luksuznom automobilu.

'Dok građane poziva na dolinu suza, on se vozi u luksuznom autu. Još možemo očekivati da se pojavi s luksuznim satovima', rekao je Đujić.

Upitan zbog čega SDP ne smijeni Miljenića s obzirom na to da mu se na teret stavlja grijeh sličan onome koji je počinila Mirela Holy, Đujić je rekao kako je razlika između ta dva slučaja evidentna.

'Miljenić se pokušao na fin način riješiti čovjeka uputivši ga na natječaj, dok je Holy poslala mail i na jedan nesmotren način napravila pogrešku', objasnio je Đujić.

Na kraju konferencije za medije zapitao se što je to DORH poduzeo po pitanju nezakonitog zapošljavanja u SOA-i, budući da je, kako je rekao, saborski Odbor za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku utvrdio da je bilo nepravilnosti.

'Nadam se da ovaj slučaj neće otići u zastaru', zaključio je Đujić.