Globalno izdvajanje za obranu raslo je u 2019. brže nego bilo koje godine u prethodnom desetljeću, pokazuje studija objavljena u petak na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu
Izdvajanje za obranu poraslo je u odnosu na 2018. četiri posto, a u Europi za 4,2 posto, piše u izvješću Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).
Vojni su proračuni tako dosegli razinu od prije financijske krize 2008., rekao je direktor IISS-a John Chipman.
Rast u Europi može se pripisati zabrinutosti zbog Rusije i stalnim pozivima SAD-a europskim članicama NATO-a da na obranu počnu trošiti dva posto svoga BDP-a, stoji u izvješću.
Vojne proračune najviše su u 2019. povećali SAD i Kina, za 6,6 posto.
>>> Njemački predsjednik optužio SAD, Kinu i Rusiju: Ulazimo u mračno doba
Ulaganje u američku vojsku bilo je prošle godine najveće u posljednjih deset godina. Samo povećanje od 53,4 milijarde dolara odgovaralo bi sedmom najvećem vojnom proračunu na svijetu, stoji u izvješću.
Na obranu su u 2019. najviše trošili SAD (684 milijarde dolara), Kina (181 milijardu), Saudijska Arabija (78 milijardi), Rusija (61 milijardu), Indija (60 milijardi), Velika Britanija (54 milijarde), Francuska (52 milijarde), Japan (48 milijardi), Njemačka (48 milijardi) i Južna Koreja (39 milijardi).
Prema procjenama NATO-a, Hrvatska je 2019. za obranu izdvojila 1,68 posto BDP-a ili 1,032 milijarde dolara (6,683 milijarde kuna). Godinu dana ranije potrošila je 966 milijuna dolara ili 6,068 milijardi kuna.
Cilj: 9,4 milijarde kuna za obranu u 2024.
NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u obranu, a puno više u opremanje i modernizaciju svoje vojske. RH je među 28 članica NATO-a, gledajući podatke za 2019., najgora i nalazi se na zadnjem mjestu po trošenju za opremanje i modernizaciju. Na to trošimo samo 6,7 posto ukupnog vojnog proračuna. Ili, u brojkama, samo 70-ak milijuna dolara.
Hrvatska planira do 2024. povećati izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a, a od ukupnih izdvajanja za obranu 20 posto za opremanje i modernizaciju. Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.
Podaci IISS-a pokazuju da se vojna potrošnja u Aziji u posljednjih deset godina povećala za 50 posto, s 275 milijardi 2010. na 423 milijardi 2019.
