hipersonični projektili

Najavljivani su kao oružje koje će promijeniti ratovanje; jesu li ispunili očekivanja?

21.11.2024 u 05:59

Bionic
Reading

Hipersonično oružje 2020. je hvaljeno kao tehnologija koja će promijeniti ratovanje, no je li u gotovo tri godine rata u Ukrajini opravdalo takve pohvale?

Hipersonični projektili su oni koji lete pet puta brže od brzine zvuka, odnosno brže od 5 Macha, dok se oni koji lete brzinom od 1 do 5 Macha nazivaju supersoničnim. Riječ je o oružju koje kombinira veliku brzinu balističkih projektila s manevarskom sposobnošću krstarećih projektila za izbjegavanje protuzračnih obrambenih sustava.

Rusija i Kina su bile pioniri ove tehnologije, a mnoge su nacije slijedile njihov primjer i pokrenule vlastite hipersonične i protuhipersonične programe. Od invazije na Ukrajinu 2022., Rusija je operativno koristila svoje hipersonično oružje u napadima na ključne ukrajinske ciljeve. Međutim, mali broj ovog raspoređenog oružja, zajedno s uspješnim ukrajinskim presretanjima, spriječio je hipersonično oružje da igra značajniju ulogu u sukobu. Bez obzira na to, njihova dosadašnja uporaba nudi korisne uvide u njihove mogućnosti, ograničenja i buduće primjene, piše Forbes.

Hipersonične rakete Kinžal

Rusi su tijekom rata u više navrata koristili hipersonične rakete Kinžal za napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vojne objekte, a kombinirali su ih s konvencionalnim projektilima i dronovima da bi istrošili ukrajinsku protuzračnu obranu. Kinžal je projektil zrak-zemlja koji se lansira s aviona MiG-31K ili Tu-22M3 pri brzini od 2,7 Macha, a dostiže maksimalnu brzinu, prema ruskim izvorima, između 10 i 12 Macha (od deset do 12 puta brže od zvuka).

Kh-47 Kinžal
  • Kh-47 Kinžal
  • Kh-47 Kinžal
  • Kh-47 Kinžal
  • Kh-47 Kinžal
  • Kh-47 Kinžal
    +6
Kh-47 Kinžal Izvor: Profimedia / Autor: - / Sputnik / Profimedia

Zbog određenih sličnosti između Kinžala i Iskandera, također hipersoničnog sustava za lanisranje sa zemlje na temelju kojega je Kinžal i nastao, teško je utvrditi točan broj ispaljenih Kinžala, ali je poznato da je od tisuća projektila koje je Rusija lansirala na ukrajinske ciljeve samo mali dio bio hipersoničan.

Učinkovitost Patriota u presretanju Kinžala

Prvo operativno raspoređivanje Kinžala dogodilo se 18. ožujka 2022. protiv podzemnog skladišta oružja u zapadnoj Ukrajini. Njihova upotreba dosegla je vrhunac u ožujku 2023., kada je Rusija lansirala šest projektila Kinžal u jednom udaru. Početkom svibnja 2023., Ukrajina je prvi put presrela Kinžal koristeći američki protuzračni obrambeni sustav Patriot, a sredinom mjeseca Ukrajina je izvijestila o presretanju šest projektila Kinžal koristeći Patriot. Od tada su se pojavila brojna izvješća o lansiranju Kinžala, od kojih su neki uspješno dosegnuli svoje ciljeve, dok je druge presreo Patriot.

Projektil Iskander i posljedice koje ostavlja udar tom raketom
  • Projektil Iskander i posljedice koje ostavlja udar tom raketom
  • Projektil Iskander i posljedice koje ostavlja udar tom raketom
  • Projektil Iskander i posljedice koje ostavlja udar tom raketom
  • Projektil Iskander i posljedice koje ostavlja udar tom raketom
  • Projektil Iskander i posljedice koje ostavlja udar tom raketom
    +10
Projektil Iskander i posljedice koje ostavlja udar tom raketom Izvor: Profimedia / Autor: Not supplied / WillWest News / Profimedia

Unatoč tim izvještajima, ostaje nejasno kolika je stvarna učinkovitost Patriota protiv Kinžala. Članak u The Economistu citira ukrajinskog operatera Patriota koji tvrdi da su projektili Kinžal oboreni u svibnju 2023. letjeli subhipersoničnim brzinama, odnosno sporije od 5 Macha. Istovremeno, izvješće njemačkog instituta Kiel navodi da je stopa presretanja Patriota protiv Kinžala oko 25 posto, a da bi se i to postiglo potrebno je ispaliti svih 32 projektila iz lansirnih cijevi Patriot baterije. To je problematično zato što većina zemalja NATO-a koristi Patriot baterije sa samo 16 raketnih cijevi, pa je upitna učinkovitost presretanja hipersoničnog oružja.

Je li ispunio očekivanja?

Kinžal je svakako bio učinkovitiji u izbjegavanju protuzračne obrane od konvencionalnih projektila i lebdećeg streljiva, no njihovo je korištenje bilo ograničeno izazovima proizvodnje. Naime, hipersonične rakete zahtijevaju napredne materijale i precizan inženjering da bi mogle izdržati toplinu i pritisak pri brzinama koje postižu, a što proizvodnju čini složenom i skupom. Također zahtijevaju i napredne elektroničke komponente poput senzora i sustava za navođenje, što ruski ograničeni proizvodni kapaciteti, dodatno opterećeni sankcijama, ne mogu isporučiti, zbog čega je spriječena proizvodnja većih razmjera. Dodatno, proizvodnja hipersoničnih projektila vjerojatno i nije bila prioritet za rusku obrambenu industriju, koja se orijentirala na topništvo i bespilotne letjelice, od kojih i veliki dio uvozi iz Irana, odnosno proizvodi po licenci.

Ruska uporaba hipersoničnog oružja protiv ukrajinskih ciljeva nije ispunila očekivanja. Ograničeni broj raspoloživih projektila, u kombinaciji sa sposobnošću Ukrajine da presretne neke od njih, spriječio je ovo oružje u pružanju značajne prednosti Rusiji. Ova će se pitanja vjerojatno riješiti u budućnosti putem proširenih zaliha i napretka u tehnologiji, što će omogućiti da hipersonično oružje igra značajniju ulogu u budućim sukobima, piše Forbes.