Istraživanja biračkog raspoloženja posljednjih tjedana pokazuju da se padom popularnosti HDZ-a nimalo neće okoristiti druge stranke desnice, već će cjelokupna hrvatska politička scena napraviti snažan pomak ulijevo. Ne računajući dijasporu i manjine, ankete predviđaju da će od 140 mjesta u Saboru, čak oko 90 pripasti ljevici, a tek oko 50 desnici, što bi bio najbolji rezultat ljevice od početka hrvatskog višestranačja
Ako se uz HDZ desnici pribroje HDSSB, HSP i konzervativni HSS, onda je na izborima 2007. omjer bio 71 naprema 67 u korist desnice, pri čemu se i dvoje zastupnika inače centrističkog HSLS-a te godine priklonilo desnici.
Na izborima 2003. desne su stranke imale preko 80 mandata, a lijeve manje od 60, pa se može reći i da se radi o trendu koji traje duže vrijeme.
Uoči ovih izbora primjetno je da istraživanja redovito pokazuju da iza vodećih lista - Kukuriku koalicije i HDZ-a, koji za njom značajno zaostaje - šanse za osvajanje najvećeg broja zastupnika imaju Laburisti Dragutina Lesara i inicijativa Ljube Jurčića, dakle još dvije liste koje se svrstavaju lijevo od centra, dok se predviđa daljnji pad HSS-a te otprilike ista zastupljenost HSP-a i HDSSB-a.
'Činjenica da je HDZ opterećen aferama, imat će utjecaja na njihovo biračko tijelo, ali ono se neće okrenuti drugim strankama nego će apstinirati. Njihove birače nisu preuzele ni stranke desnice, ali ni ljevice, no izvjesno je da mobilizacija ljevice i rezignacija desnice u kombinaciji dovode do toga da će ljevica imati odlučnu parlamentarnu većinu', kaže politički analitičar Davor Gjenero.
Istraživanje agencije Ipsos Puls za Novu TV, primjerice, pokazuje da bi HDZ izgubio 22 zastupnika, a HSS četiri, što bi značilo ukupan gubitak od 26 mandata koji se neće preliti HDSSB-u ili pravaškim strankama. Strankama Kukuriku koalicije predviđa se povećanje od 11 zastupnika u odnosu na izbore 2007, a usto se Laburistima predviđa osvajanje između četiri i sedam zastupnika te Jurčićevoj inicijativi oko četiri zastupnika. Taj odnos desnice i ljevice neće bitno promijeniti ni eventualni ulazak Milana Bandića, Željka Keruma ili don Ivana Grubišića, kao ni ulazak HSLS-a u Sabor.
Iako kaže da e može očekivati da će se zbog specifičnosti anketa izborni rezultat nešto korigirati u korist desnice, Gjenero ističe da na političku arenu znatan utjecaj ima potrošenost hrvatskog nacionalizma.
'Kod nas imate zamjenu odnosa desnica - ljevica za stranke koje su nacionalističke i one koje nisu nacionalističke, a nacionalistička tenzija značajno se smanjila. U tom se smislu hrvatsko društvo promijenilo i to je prije svega doprinos europeizacije zemlje. Hrvatski nacionalizam uvijek se legitimirao kao obrambeni, ali je država konsolidirana, ušla je u NATO i pred ulaskom je u EU, pa za taj tip nacionalizma jednostavno više nema opravdanja', navodi Gjenero, dodajući da je HDZ-u u ovoj kampanji ponovo proključao nacionalizam jer je stranka pod pritiskom afera izgubila kontrolu nad svojim identitetom.
