Po uzoru na britanski Guardian, Večernji list je u suradnji s gospodarskim stručnjacima sastavio hrvatsku listu krivaca za tešku ekonomsku situaciju koja je život u Hrvatskoj svela na puko preživljavanje. Zaključeno je da Sanaderova vlada snosi najveću odgovornost za takvo stanje jer je legalizirala korupciju i kriminal
Globalna recesija samo je ubrzala hrvatsku krizu i razotkrila sve promašaje naše politike i ekonomije u već gotovo 20 godina. Do sredine 90-ih godina Hrvatska je bila u ratu za svoju neovisnost i teritorijalnu cjelovitost te u tom razdoblju nije ni moglo biti neke ozbiljne ekonomske politike.
Međutim, nakon 1997. i uspostave suverenosti na cijelom teritoriju Hrvatska je promašila svoju ekonomsku politiku. Hrvatski analitičari i gospodarstvenici za gospodarski slom najviše terete bivšeg premijera Ivu Sanadera i njegovu vladu.
'Za ovu duboku krizu najveći su krivci bivši predsjednik Vlade Ivo Sanader i njegov tim jer nisu znali što se uopće događa u okruženju. Mjesecima su govorili da nam kriza ne prijeti, a već je bila tu', komentirao je analitičar Damir Novotny.
'Sanaderova vlada legalizirala je korupciju i kriminal. Cijelu državu temeljili su na kriminalu', dodao je Vladimir Ferdelji, jedan od najuglednijih hrvatskih gospodarstvenika.
Svi analitičari među glavnim krivcima vide i Borislava Škegru, čovjeka koji je, kaže jedan ekonomist, 'proveo doktrinu da ćemo živjeti samo od usluga, a bez industrije'.
'Škegrina ekonomska politika bila je privatizirati sve pod svaku cijenu', kazao je profesor Ljubo Jurčić.
Najodgovornije osobe za krizu u Hrvatskoj prema anketi Večernjeg lista:
1.Ivo Sanader - vodio neodgovornu politiku i premrežio Hrvatsku koruptivnom mrežom pomoću koje je vlast kojoj je bio na čelu, baveći se masovnom korupcijom, izvlačila korist za pojedince i grupe.
2.Ivan Šuker - HDZ-ov ministar financija koji je s velikim kašnjenjem priznavao da postoji problem, ali nikad nije pokazivao volju za odlučnim mjerama restrukturiranja proračuna, odnosno rezanja rashoda.
3.Borislav Škegro - 'otac' HDZ-ove makroekonomske strategije, pobornik privatizacije koja se svela na tajkunizaciju i jedan od ključnih krivaca za deindustrijalizaciju zemlje.
4.Damir Polančec - još jedan od HDZ-ovih ministara iz Sanaderovog vremena koji je, sudjelovanjem u 'aferi Spice' i ulogom u privatizaciji naftne kompanije INA te nizom loših odluka, diskreditirao sve javne dužnosnike i političare.
5.Radimir Čačić - u mandatu Račanove vlade inicirao građevinski procvat kroz cestogradnju umjesto da se prvo uloži u industriju, dao je velike poslove građevincima koji su 'pali na koljena', sad ponavlja istu grešku.
6.Franjo Tuđman - iako zaslužan za neovisnost Hrvatske, načinom vladanja onemogućio stvaranje tržišne ekonomije; politički utjecaj bio je presudan, a privatni sektor nikad nije dobio pravu priliku.
7.Marko Škreb - nekadašnji guverner HNB-a kojeg optužuju da je kasno i mlako reagirao na prve naznake krize u velikim bankama, što je rezultiralo velikom bankarskom krizom 1998, a što se smatra uzrokom usporavanja poslijeratnog razvoja.
8.Jadranka Kosor - bivša premijerka otvorila je vrata antikorupcijskim istragama, ali je propustila povući prave poteze u trenucima kad je bilo najpotrebnije; čak i kad je dobila potporu gospodarstvenika, nije to znala iskoristiti.
9.Slavko Linić - i njemu se, kao i Čačiću, na teret stavljaju neki krivi potezi iz prošlog mandata poput nedovoljno dobro provedenog restrukturiranja brodogradilišta; za poteze u drugom mandatu kritičari kažu da nalikuju logici dogovorne ekonomije.
10.Ivić Pašalić - postavio model ponašanja političara koji je i godinama nakon što je otišao opterećivao odnose gospodarstva i državnih upravljačkih struktura; utemeljio klijentelizam kao model.
