Čini se da u slučaju Njemačke kolektivno nesvjesno, kako ga je osmislio slavni psihoanalitičar Karl Jung, najviše straha ima od – inflacije! Iako se na prvi pogled može činiti pretjeranim da se, po anketi objavljenoj u Frankfurter Allgemeine Zeitungu, čak 63 posto Nijemaca plaši inflacije, za to postoje znani povijesni razlozi. Vrijeme hiperinflacije iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada je njemačka marka doslovno dnevno gubila vrijednost, pamti se kao najgora ekonomska kriza u njemačkoj povijesti, ali i uvertira Hitlerovom dolasku na vlast.

Stoga ne treba biti iznenađen što je strah od inflacije u Nijemaca veći od mogućih prirodnih katastrofa (kojih se plaši 52 posto), teške bolesti (46 posto), siromaštva u starosti (40 posto), terorizma (39 posto) i toga da im dijete postane ovisnik o drogama (34 posto). Sve to je za Nijemce manje strašno nego inflacija, možda i zato što ne žele da novac koji su vrijedno zaradili i uštedjeli izgubi svoju vrijednost, no danas je taj novac u eurima, a ne u njemačkim markama.

U tom kontekstu FAZ upozorava da bi nove mjere ECB-a - koje je prije desetak dana predstavio guverner Mario Draghi, a jedini iz uprave koji je glasao protiv je guverner Bundesbanke Jens Weidmann – mogle rezultirati značajnim povećanjem inflacije. Draghi je objavio da će ECB ubuduće kupovati loše kredite ugroženih članica eurozone, što bi moglo podrazumijevati i da će ta institucija početi jednostavno sve više tiskati novac, nakon čega je rizik od pojave velike inflacije mnogo veći. No FAZ u članku upozorava da 'tiskanje novca ne vodi automatski do inflacije', nego taj 'proces najviše ovisi o ponašanju ljudi i financijskih tržišta'. Što je ipak dovoljan razlog za brigu, jer se ponašanje financijskih tržišta pokazuje kao iracionalno i panično te produbljuje postojeću krizu.

Ipak, trenutno stvari nisu tako loše, te je u kolovozu inflacija u Njemačkoj iznosila 2,1 posto, a na području cijele eurozone malo većih 2,6 posto.