Od 2. do 17. lipnja diljem 27 država Europske unije čak 26 622 njena stanovnika su sudjelovala u velikom istraživanju na temu diskriminacije, koje redovito provodi Eurobarometar. S ispitanicima se razgovaralo licem u lice, a pazilo se i da pripadaju različitim demografskim i društvenim skupinama, kako bi se dobili što reprezentativniji rezultati. Njih se pak može u međuvremenu naći u izvještaju 'Discrimination in the EU in 2012', koji su objavile službe Europske komisije. Kako bi se dobila što preciznija slika percepcije diskriminacije unutar EU u odnosu na slično istraživanje iz 2009. dodana su pitanja koja tematiziraju utjecaj ekonomske krize na diskriminaciju na radnom mjestu i pri zapošljavanju, a po prvi puta se istražuje i percepcije diskriminacije zbog transrodnosti. Također, dodano je i nekoliko pitanja koja obrađuju diskriminaciju Roma u Europi.

Dobra je vijest da 67 posto ispitanih Europljana imaju prijatelje i poznanike koji pripadaju drugoj religiji, što je za 3 posto više u odnosu na istraživanje iz 2009. Većina Europljana također izjavljuje kako bi se osjećala ugodno kada bi osoba koja pripada nekoj manjinskoj skupini bila u poziciji preuzeti vođenje države, ali treba napomenuti kako u vezi toga postoja značajne razlike među pojedinim državama koje su članice EU.

Ispitani i dalje smatraju da je diskriminacije itekako prisutna u EU – koja vjerojatno ima nejekstenzivnije zakonodavstvo na svijetu usmjereno k suzbijanju diskriminacije – i to najčešće zbog etničkog porijekla (smatra 56 posto Europljana), pa invalidnosti (46 posto) i seksualne orijentacije (46 posto). U svakom slučaju, mora se naglasiti kako se ovo istraživanje Eurobarometra prvenstveno usmjerava na percepciju diskriminacije i povezanih pojava u društvu, dok će u prvoj polovini sljedeće godine Agencija za temeljna prava EU objaviti rezultate istraživanja o konkretnoj diskriminaciji, koje će uključivati 27 članica EU i Hrvatsku.

Kada je riječ o viđenju diskriminacije unutar EU, neke stvari se u odnosu na prije tri godine nisu promijenile. Primjerice, 46 posto Europljana smatra da se događa diskriminacija zbog seksualne orijentacije, dok isti postotak smatra da je ta vrsta diskriminacije rijetka ili nepostojeća, baš kao u istraživanju 2009. No, zato se pokazalo opravdanim uvrštavanje pitanja o diskriminaciji zbog rodnog identiteta, za koju 45 posto ispitanih smatraju da je prisutna. Također, Europljani koji pripadaju nekoj manjinskoj skupini u društvu imaju veće šanse biti diskriminirani, pa je osobnu diskriminaciju u istraživanju prijavilo 17 posto ispitanih, od toga njih 13 posto na osnovu razloga koje je nudila anketa.

Diskriminaciju prijavljuju ponajviše Europljani koji su invalidi (28 posto), a nakon toga s 28 i 27 posto slijede seksualne i etničke manjine. Više od trećine Europljana (34 posto) pak tvrdi da je osobno svjedočilo ili čulo kako je netko žrtva diskriminacije i zlostavljanja. Rezultati pokazuju i da su diskriminacije mnogo više svjesni ljudi koji imaju raznolik socijalni krug, kao i da su takvi ljudi otvoreniji prema svim društvenim manjinama.

Loša ekonomska situacije rezultira s više diskriminacije, smatraju Europljani, pa njih 67 posto misli da je sada veća diskriminacija pri zapošljavanju starijih radnika (iznad 55 godina), dok 53 posto smatra da se sada više diskriminira i invalide na tržištu rada, a 52 posto da se isto događa etničkim manjinama. Također, 54 posto Europljana smatra da zakoni koji se odnose na diskriminacije u vrijeme krize gledaju kao manje važni te selektivno provode, kao i da se u manjoj mjeri financira borba protiv diskriminacije. Nasuprot tome, većina Europljana (55 posto) ipak smatra da su zakoni i politike u borbi protiv diskriminacije uspješne.

Najveći je konsenzus među Europljanima na temu diskriminacije Roma u Europi, koje su prema istraživanju svjesne tri četvrtine ispitanih; sve društvene skupine Europljana kao i većina u svakoj pojedinoj državi dijele to mišljenje. Istovremeno su ispitani svjesni da prema Romima postoje negativni stavovi u javnosti, pa 34 posto Europljana smatra da u njihovoj državi ljudi ne žele da im djeca idu zajedno u razred s malim Romima. 53 posto Europljana zato smatra da bi društvo profitiralo od integracije Roma, ali čak 45 posto misli da su pokušaji integracije neuspješni.

Kada je pak riječ o prijavljivanju diskriminacije, najviše Europljana se obraća policiji (34 posto), no razlog tome je i nedovoljna osviještenost građana o vlastitim pravima, pa i kada se krše. Naime, samo 37 posto Europljana su rekli kako bi znali koja su im prava ukoliko su suočeni s diskriminacijom ili zlostavljanjem, što je doduše 4 posto više nego 2009., ali i dalje zabrinjavajuće nedovoljno.