Dvije vodeće stranke imaju i razloga za brigu, ali redoslijed je i dalje ostao isti.

HDZ je uvjerljivo vodeći. Bira ga četvrtina birača - ipak nešto manje nego u srpnju (kolovoz 25,2 posto - srpanj 25,5). Što znači da mu ni afera s plinom, ali ni štrajk sudskih službenika nije nanio veliku štetu.

SDP je drugi s padom od čak dva postotna poena (kolovoz 14,7 posto - srpanj 16,7 posto), a Možemo! je profitirao s jednim i pol postotnim bodom više (kolovoz 11,2 posto - srpanj 9,7 posto).

Rast je zabilježio i Most (kolovoz 8,8 posto - srpanj 8,5 posto) baš kao i Domovinski pokret (kolovoz 7,7 posto - srpanj 7,5 posto).

Slijede dvije skupine - iznad i ispod 1 posto. Tu su redom Centar (kolovoz 2,5 posto - srpanj 2,8 posto), a zatim i HSS (kolovoz 1,4 posto - srpanj 1,5 posto). Slijedi Radnička fronta (kolovoz 1,4 posto - srpanj 1,4 posto), Socijaldemokrati (kolovoz 1,2 posto - srpanj 0,6 posto), Odlučnost i pravednost (1,1 posto), Akcija za promjene (kolovoz 1,1 posto - srpanj 1,1 posto), Potom slijede IDS (kolovoz 1,0 posto- srpanj 1,1 posto) i Fokus (kolovoz 1,0 - srpanj 1,2 posto).

A ispod jedan posto su sve ostale stranke - od Suverenista (kolovoz 0,9 posto - srpanj 1,3 posto) pa sve do HSU-a (kolovoz 0,8 posto - srpanj 0,5 posto). I opet imamo veliki bazen neodlučnih godinu dana prije izbora (kolovoz 16,6 posto - srpanj 16,7 posto) - pa bi stranački lideri trebali itekako o njima povesti računa.

Najpozitivniji političar

Dvojac koji se konstantno svađa umjesto da surađuje za što su izabrani, tek su jučer u Kninu pružili ruku jedan drugom na listi su najpozitivnijih.

Predsjednik Zoran Milanović i dalje je vodeći iako mu je rezultat lošiji nego u srpnju (kolovoz 16,0 posto - srpanj 17,4 posto). Baš kao i premijeru Andreju Plenkoviću koji je na drugom mjestu (kolovoz 14,4 posto - srpanj 17,0 posto). Daleko slabiji rezultat, ali sigurno treće mjesto osvaja zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kojeg ispitanici također lošije ocjenjuju u kolovozu (kolovoz 4,7 posto - srpanj 5,4 posto). Slijedi Tomaševićeva stranačka kolegica Sandra Benčić (kolovoz 3,9 posto - srpanj 2,9 posto). Zatim gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (kolovoz 2,8 posto - srpanj 3,1 posto), a šesti je s tek nešto više od 2 posto, predsjednik i dalje najveće oporbene stranke Peđa Grbin (kolovoz 2,1 posto - srpanj 2,3 posto).

Među deset najpozitivnijih su još i Karolina Vidović Krišto (kolovoz 1,2 posto - srpanj 0,6 posto), dva Mostovca Božo Petrov (kolovoz 1,2 posto - srpanj 1,3 posto) i Nikola Grmoja (kolovoz 1,0 posto - srpanj 1,6 posto) te Dalija Orešković (kolovoz 0,8 posto - srpanj 0,7 posto).

Nitko je ipak i dalje najpopularniji odgovor (26,1 posto).

Najnegativniji političar

Prvo premijer, pa onda predsjednik.

Andrej Plenković je za gotovo trećinu ispitanika najnegativniji hrvatski političar (kolovoz 31,2 posto - srpanj 29,3 posto). Dvostruko bolje prolazi Zoran Milanović (kolovoz 16,5 posto - srpanj 14,3 posto). Treći je HDZ-ov saborski gromobran Hrvoje Zekanović (kolovoz 3,2 posto - srpanj 2,8 posto).

A za vrat mu puše ministar obrane Mario Banožić koji se htio okititi novom akademskom titulom pa ipak odustao (kolovoz 3,0 posto - srpanj 1,8 posto). Na listi su još i poznata imena - Milorad Pupovac (kolovoz 1,8 posto - srpanj 2,2 posto),  Gordan Jandroković (kolovoz 1,3 posto - srpanj 1,7 posto), Božo Petrov (kolovoz 0,8  posto - srpanj 0,5 posto), Ivan Pernar (kolovoz 0,7 posto - srpanj 2,1 posto), Ivan Penava (kolovoz 0,7 posto - srpanj 0,5 posto) i Tomislav Tomašević (kolovoz 0,6 posto - srpanj 1,6 posto).

Za 15,8 posto ispitanika najnegativniji su - svi političari.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Školske ocjene za Ured predsjednika, Vladu i Sabor koji je na ljetnom odmoru su u padu.

Jedva dobar za predsjednika (kolovoz 2,79 - srpanj 2,84) i dvije dvojke za Markov trg: Sabor (kolovoz 2,05 - srpanj 2,17) i Vladu (kolovoz 2,16 - srpanj 2,29).

Smjer kretanja zemlje

Porazni su podaci o smjeru kretanja zemlje koji podupire 14,8 posto anketiranih (srpanj 16,9 posto), a čak 75 posto u kolovozu upozorava na manjak društvenog optimizma (srpanj 70,1 posto).

Ozbiljan je to rast i više nego dovoljno da se vlast zapita uoči superizborne godine.