USKORO PRED SABOROM

Nakladnici elektroničkih medija pozdravljaju najave o medijskoj strategiji

30.11.2013 u 18:28

Bionic
Reading

Nakladnici elektroničkih medija pozdravljaju najavu zamjenika ministrice kulture, Berislava Šipuša, da će do svibnja iduće godine tekst hrvatske medijske strategije biti pred Hrvatskim saborom, te da će u izradbi studije sudjelovati nakladnici, jedan je od zaključaka nakladnika elektroničkih medija okupljenih na danas završenim Danima elektroničkih medija u Opatiji.

Nakladnici traže i pokretanje izmjena i dopuna zakona o elektroničkim medijima, a poseban naglasak stavljaju na redefiniciju medija, u smislu razlikovanja javnog servisa i komercijalnih medija, liberalizaciju vlasničke strukture, međusobnih odnosa tzv. povezanih osoba i drugo, iznijeli su na konferenciji za novinstvo Juraj Hrvačić, predsjednik Hrvatske udruge radija i novina (HURIN) i Denis Mikolić, predsjednik Nacionalne udruge televizija (NUT).

Nadalje, traži se smanjenje previsokih naknada za emitiranje, kao uzroka gašenja lokalnih i regionalnih televizija.

Predstavnici HURIN-a i NUT-a izražavaju žaljenje i nezadovoljstvo što na skupu nije sudjelovao predstavnik Ministarstva kulture, savjetnik ministrice Milan Živković, te će vodstva ovih dviju udruga zatražiti hitan prijem kod ministrice kulture kako bi je upoznali s ovim zaključcima, najavili su Hrvačić i Mikolić.

Na programu skupa danas je bila tribina o Fondu za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija.

Ernest Strika iz Vijeća za elektroničke medije predstavio je elemente novog pravilnika o ovom fondu. Pravilnikom je predviđeno povećanje mogućnosti za dobivanje potpora velike vrijednosti i to za više od 50 posto. One su namijenjene za programe za posebno ranjive skupine kao što su osobe s invaliditetom, jednorodne obitelji, nezaposleni mladi, osobe s intelektualnim poteškoćama, osobe oštećenog sluha ili vida i drugi.

Novi ciljevi koji se žele postići Fondom za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija, su poticanje svijesti o ravnopravnosti rodnih identiteta i spolnoj orijentaciji, podizanje svijesti javnosti o sposobnostima i vrijednostima osoba s invaliditetom, povijesno vjerodostojno prikazivanje Domovinskog rata, razvoj i poticanje programa medijske pismenosti, zaštita okoliša i promocija zdravlja, naveo je Strika.

Po okvirnom kalendaru predviđeno je da se tijekom prosinca i siječnja provede natječaj za novine korisnike fonda, u veljači i ožujku za nakladnike radija i televizije, te za neprofitne pružatelje medijskih usluga, a za neprofitne proizvođače i publikacije do lipnja sljedeće godine.

Vesna Roller iz Vijeća za elektroničke medije navela je da se u pravilniku fonda za 2013. godinu definiralo vrijeme u kojem se premijerno moraju emitirati programi koji se potiču, a to je dnevno vrijeme od 6 do 24 sata; određen je minimum od 25 posto govornog sadržaja po emisiji te minimalno trajanje govornog sadržaja od 10 minuta kao i točno definirano vrijeme emitiranja. Uz to, sve emisije objavljenih, emitiranih emisija koje se financiraju iz fonda, moraju se čuvati kako bi svatko zainteresiran mogao provjeriti njihov sadržaj.

Za 2013. godinu je namijenjeno oko 15,3 milijuna kuna za financiranje programa 19 nakladnika televizije i 15,8 milijuna kuna za 125 nakladnika radija, a to je na razini proteklih nekoliko godina, navela je Roller.

Zahvaljujući fondu je razvijen niz novih kvalitenih programa u kategorijama gdje ih je ranije bilo manje, a to su programi za djecu i mlade, poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova i poticanje stvaralaštva na narječjima hrvatskog jezika, naglasila je.

Predstavljajući djelovanje Hrvatskog vijeća za medije predsjednica tog tijela Sanja Mikleušević ocijenila je da je ono izuzetno važno ali nedovoljno prepoznato.

Cilj djelovanja vijeća, u kojem su predstavnici novinara i urednika te poslodavaca, je analizirati primljene pritužbe na djelovanje medija te, po potrebi, izricati ukore zbog kršenja profesionalnih standarda ili etike, ali bez mogućnosti snažnijeg kažnjavanja, uključujući financijsko, navela je Mikleušević.

Ocjenjujući stanje na hrvatskom medijskom prostoru, rekla je da je ono nešto bolje nego u dijelu država u neposrednom okruženju.

Navela je da se građani vijeću najviše žale na djelovanje tiskanih medija, potom televizija. Kazala je da će se situacija vezano za pridržavanje standarda i etike u medijima znatno popraviti kada nakladnici počnu objavljivati informacije o ukorima vijeća u svojim medijima te isprike zbog prekršaja.

U petak i subotu u Opatiji su održani 6. dani elektroničkih medija, 19. dani radija, 6. dani televizije i 6. dani interneta. Organizatori dvodnevnog skupa su Agencija za elektroničke medije, Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), Nacionalna udruga televizija (NUT) i Hrvatska agencija za poštu i telekomunikacije (HAKOM). Partneri su saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo uprave, Državno izborno povjerenstvo (DIP), Odašiljači i veze te HDS – ZAMP.