Agronomi kažu da su bivšeg ministra poljoprivrede Petra Čobankovića pred donošenje te odluke 2010. upozoravali da će ukidanje sjetve certificiranog sjemena, kao uvjeta za dobivanje poticaja, unazaditi domaću poljoprivredu i otvoriti vrata bolestima poput smrdljive snijeti.

Ne samo da je žito zaraženo ovom crnom gljivičnom bolesti potpuno neupotrebljivo i za ljudsku i životinjsku prehranu, nego potencijalan izvor zaraze ostaje tlo, mehanizacija, kompletan urod, skladišta. Jedno zaraženo zrno sadrži od četiri do devet milijuna spora crne boje, koje se prilikom kombajniranja razlete zrakom i stvore crni oblak nad poljem. Zaraženi urod mora se ukopati tri metra pod površinu tla, iz plodoreda sljedeće tri godine izbaciti žitarice, a ostalo dezinficirati, što, naravno, košta.

Drago Ćorić, predsjednik Hrvatskog sjemena, gospodarsko interesnog udruženja za sjemenarstvo, kaže da su stručnjaci na sve to uzalud upozoravali bivši postav ministarstva.

'Nismo protiv farmerovog sjemena, ali to nije tavanuša. Farmerovo sjeme treba regulirati identično kao u Europskoj uniji. Zato tražimo da se u zakonu i omogući farmerovo sjeme, a njegova proizvodnja, dorada, upotreba i autorska prava oplemenjivača reguliraju pravilnikom', poručio je Ćorić na današnjem skupu u organizaciji Hrvatskog sjemena, Agronomskog društva Osijek, Hrvatske gospodarske komore i Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Prema prijedlogu Ćorića, farmersko sjeme proizvodio bi poljoprivrednik samostalno na vlastitim ili zakupljenim površinama uz obaveznu doradu u sjemenarskom laboratoriju. Pored proizvodnih u troškove tog sjemena uračunala bi se autorska prava oplemenjivača, u određenom postotku pune cijene sjemena te sorte. Farmersko sjeme ne bi bilo komercijalno, nego bi ga poljoprivrednik koristio samo za vlastite potrebe.

Dr. sc. Georg Drezner, stručnjak za žitarice Poljoprivrednog instituta, pozvao je Hrvatsku poljoprivrednu komoru, kao inicijatora ideje o farmerovom sjemenu da Ministarstvu poljoprivrede zajednički predlože kvalitetnije reguliranje te vrste sjemena.

S tim se složio Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, također ocijenivši da tzv. tavanuša i farmerovo sjeme ne mogu imati jednak zakonski status. Koncept farmerovog sjemena za koji se založio sadržajno odgovara Ćorićevom.

Prof. dr. sc. Jasnu Šoštarić, predsjednicu Agronomskog društva Osijek, pojava smrdljive snijeti također nije iznenadila. 'Struka je na to upozoravala, pa je vrijeme da nas se počne uvažavati.'

Smrdljiva snijet najbolji je dokaz za to, smatra prof. dr. sc. Draženka Jurković, fitopatologinja s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Važnost dorađenog, certificiranog sjemena, tim je veća jer je zaštita nakon nicanja nemoguća. Spore se razmnožavaju na klijavom zrnu već prije nicanja, zatim ulaze u tvorno tkivo, sve dok rastom i razvojem na kraju ne zaraze cijelu biljku zajedno s kompletnim klasom.

'Uloga dorađivača nezaobilazna je, jer se sjeme mora tretirati učinkovitim zaštitnim sredstvima kojih nema u slobodnoj prodaji', objasnila je prof. dr. sc. Jurković

Pojava crne snijeti uočena je tijekom žetve prije desetak dana na otkupnim stanicama. Ministarstvo je potvrdilo da je na osnovi 21 analiziranog uzorka pšenice 14 bilo pozitivno, i to u Osječko-baranjskoj županiji pet, Vukovarsko-srijemskoj jedan, Požeško-slavonskoj tri, Varaždinskoj dva i Međimurskoj tri.

Inače, prosječan urod ovogodišnje žetve na 166.615 hektara zasijanih pšenicom kreće se oko 4,2 tone po hektaru. Na istoku, u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji prosjek je nešto veći, a mjestimično je pšenica urodila i do 9,5 tona po hektaru. Nakon suše od lanjske jeseni do travnja, to je ugodno iznenadilo stručnjake i ratare.