Nakon lokalnih i predsjedničkih izbora zagrebački gradonačelnik Milan Bandić okušat će sreću i na parlamentarnim izborima, koji bi se, ako ne budu prijevremeni, trebali održati potkraj iduće godine
Bandićeva kandidatura na parlamentarnim izborima, o kojoj je donedavna govorio u šiframa, postala je javna kada je o njoj otvoreno progovorio zagrebački pročelnik za graditeljstvo Davor Jelavić, inače bliski suradnik i prijatelj gradonačelnika.
On je, podsjetimo, najavio izlazak u šest izbornih jedinica (I, II ,V, VI, VII, XI), ali je ostavio otvorenom i mogućnost da se Bandić sa svojom nezavisnom listom pojavi u svim izbornim jedinicama. Forte zagrebačkog gradonačelnika, kazao je Jelavić, gotovo je 900 tisuća glasova dobivenih na predsjedničkim izborima.
'Najava Bandićeva izlaska na parlamentarne izbore nije iznenađujuća. Njemu naprosto curi vrijeme s obzirom na događanja u Zagrebu i mogući referendum o povjerenju gradonačelniku. Mišljenja sam da će on nakon parlamentarnih izbora biti pukovnik ili pokojnik', slikovito se izrazio politički analitičar Višeslav Raos.
Iako se spominjalo da bi se na zajedničkoj listi mogla naći KGB osovina (Kerum-Glavašev HDSSB i Bandić) od toga se zasad, čini se, ipak odustalo što Raosa ne iznenađuje.
'Koliko god se činilo da Bandić i Kerum imaju zajedničkih dodirnih točaka, isto toliko su i različiti. Naime, Kerum je nestranački čovjek i biznismen, a Bandić je godinama bio dio golemog stranačkog aparata prošavši najrazličitije stepenice u njemu', smatra Raos i dodaje kako je riječ o ljudima koji kampanju grade na personalnom pristupu, a u toj situaciji dva šefa ne mogu biti. No Bandić, kaže Raos, više nije tako jak i pitanje je treba li on HDSSB–u koji bi u kampanji mogao igrati na kartu žrtve s obzirom na presudu Glavašu. Međutim, opciju 'uzajamne pomoći' Bandića i HDSSB-a nije isključio.
Na Raosovu tragu je i razmišljanje profesora s FPZ-a Nenada Zakošeka koji također drži da je teško za očekivati da će se Bandić i Kerum naći na zajedničkoj listi.
'Tu bi problem bio tko bi bio prvi. Jedino moguće rješenje bi bilo da se podijele po jedinicama', drži Zakošek i dodaje kako se od obojice u predstojećim izborima može očekivati kampanja koja sadržajno neće ponuditi ništa novo.
Oba naša sugovornika smatraju da će Bandić voditi personaliziranu i populističku kampanju u kojoj se neće libiti podilaziti i najnižim strastima.
'Uopće me ne bih iznenadilo kada bi Bandić u njoj koristio i Haški sud bez obzira na presudu generalima', ističe Raos.
Najavu izlaska u šest izbornih jedinica, od kojih je većina, izuzev pete (Slavonija) i jedanaeste (dijaspora) na rubovima povezana sa Zagrebom, Raos i Zakošek drže racionalnim izborom s obzirom na organizacijske mogućnosti, novac i prije svega uspjeh koji je polučio u njima na predsjedničkim izborima.
'Ako malo bolje promotrimo Hrvatsku stranačku kartu, danas su sve stranke, izuzev HDZ-a i SDP-a, koji mogu dobiti zastupnike iz svih jedinica, izrazito regionalne. Stabilnost stranačkog sustava kakav postoji u Hrvatskoj ne postoji više nigdje na istoku Europe. Skeptičan sam prema onome što Bandić i Kerum mogu ponuditi, ali možda to natjera etablirane stranke da se više potrude oko svojih birača i programa', zaključio je Zakošek