Sirijci, recimo, slove kao visokokvalificirani radnici, a Hrvatska već ima iskustva s priznavanjem njihovih diploma. Od 2004. do danas Nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje zaprimio je 28 zahtjeva za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija stečenih u Sirijskoj Arapskoj Republici. Priznate su čak 24 sirijske diplome, tri zahtjeva za priznavanje još su u postupku dok je jedan podnositelj zahtjeva prekinuo postupak priznavanja, doznaje tportal.

Komentirajući mogućnost da migranti i izbjeglice postanu radna snaga u Hrvatskoj, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić kaže da treba vidjeti koji je njihov radni profil.

'To jest opcija. Riječ je o ljudima koji će biti u Hrvatskoj i ako imaju znanja kojih nemamo na tržištu rada ili naši ljudi koji ih imaju ne žele pristupiti u radni odnos, naravno da takve ljude moramo zaposliti. Na kraju krajeva, ako sam dobro razumio, Hrvatska mora primiti neku kvotu u okviru Europske unije, pa će neki azilanti s vještinama koje bi se mogle iskoristiti sigurno dobiti priliku raditi u Hrvatskoj', kazao je Majetić za tportal.

'Nitko ne želi biti čoban u Hrvatskoj'

Napominje, međutim, da prije svega treba ispitati zašto ljudi s kvalifikacijama koji se vode kao nezaposleni na HZZ-u ne žele raditi ili prihvaćati uvjete koji im se nude. Drugi, manje izražen problem odnosi se na specifična zvanja i zanimanja koja treba hrvatsko gospodarstvo, a nema ih na tržištu rada. Kratkoročno, taj problem mogao bi se riješiti uvozom radne snage, a srednjoročno i dugoročno u uskoj suradnji između gospodarstvenika i obrazovnog sustava kako bi se profilirao i takav kadar.

Majetić podsjeća na gorući problem s vozačima kamiona koji su iz Hrvatske, kao i iz ostalih zemalja EU-a s ovog područja Europe, otišli na Zapad, a na burzi ima kvalificiranih osoba koje ne žele prihvatiti ugovore o radu. Opcija je pronalazak vozača u zemljama izvan EU-a, no Vlada je odbila interventne uvozne kvote za vozače kamiona te će HUP tražiti dublju analizu od HZZ-a zbog čega ljudi na burzi ne žele raditi i tako ih eventualno motivirati da prihvate ugovore. Sličnih primjera ima dosta.

'Nitko, recimo, ne želi biti čoban u Hrvatskoj, i tu dolazimo do dosta apsurdnih situacija. Trebamo napraviti pametnu strategiju za rješavanje takvih situacija', navodi Majetić.

Svake sekunde zaduženiji smo 400 kuna 

Nije li upravo izbjeglička kriza prilika za Hrvatsku da dođe do praktički besplatne kvalificirane radne snage?

'Problem nije jednostavan. Kratkoročno se, naravno, može posegnuti i za ljudima koji su sada u migracijama, ali prije svega moramo vidjeti što mi u Hrvatskoj trebamo napraviti da zaposlimo našu radnu snagu tako da dio prekvalificiramo te da vratimo u svijet rada i one umirovljene koji su radno sposobni', kaže Majetić.

U siječnju ove godine ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsićupozorio je da će Hrvatska u idućih 15 godina morati uvesti 300.000 radnika kako bi imala za mirovine. Majetić dodaje da će Hrvatskoj uvelike nedostajati radne snage i ako krene rast BDP-a od tri posto ili više.

'Bilo bi idealno da radi barem od 300.000 do 500.000 ljudi više nego danas pa da možemo održavati ovaj standard. Problem s trenutnim rastom BDP-a je u tome što se danas, dok razgovaramo, u sekundi zadužujemo za više od 400 kuna. Naši dugovi rastu, a problemi postaju sve veći', upozorava Majetić, dodajući da Hrvatska mora osigurati veći broj zaposlenih ili značajno povećati produktivnost, što je daleko manje izgledno, kako bi se kompenzirala potrošnja.

Krešimiru Severu, predsjedniku Nezavisnih hrvatskih sindikata, teško je u ovom trenutku govoriti o zapošljavanju bilo kakvih stranaca, neovisno o tome radi li se o izbjeglicama, odnosno imigrantima koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja, 'kad mi u Hrvatskoj imamo rekordno mali broj radnih mjesta'.

Sever: Hrvatska još dugo neće biti ciljana zemlja za useljavanje

'Ti ljudi koji svoju domovinu napuštaju iz raznih razloga sasvim sigurno Hrvatsku ne mogu vidjeti kao zemlju u kojoj bi se zaposlili jer nema posla ni za domicilno stanovništvo. Tu se ne radi o nekakvom stavu da se ne smije zapošljavati strance ni po koju cijenu, nego je činjenica da u Hrvatskoj nema posla', navodi Sever za tportal.

U velikoj mjeri, dodaje, radi se o visokoobrazovanim imigrantima u potrazi za boljim životom, no Hrvatska još dugo vremena neće biti ciljana zemlja za useljavanje. Dapače, upravo svi pokazatelji govore da je Hrvatska sve aktivnija zemlja u emigriranju, pogotovo mladih ljudi, napominje Sever.