Studiranje na Cambridgeu, sveučilištu s osmostoljetnom tradicijom, organizirano je i u cijelosti podređeno što boljem obrazovanju studenata. Svojstvena mu je individualnost u radu i osobni rad s mentorom za svaki predmet.

'S mentorom mogu raspravljati o svemu gdje sam eventualno zapeo. On prati moj napredak i mogu ga pitati sve što me zanima 24 sata dnevno. Profesori rade s malim skupinama od sedam, osam studenata, a sve nadzire poseban kontrolor kako bi sustav funkcionirao besprijekorno', rekao je Vasilije Perović gostujući u Kartama na stol Osječke televizije.

Profesori se bore za studente

Još u subotu, dan nakon što je doputovao u Cambridge, telefonom se javio ocu Dinu u Beli Manastir. Oduševljen mu pričao o organizaciji života i rada te neposrednosti odnosa s profesorima. Kaže da su mu odmah dali brojeve svojih mobitela  i e-mailova kako bi ih mogao nazvati kad god ih zatreba.

Čim je stigao u Cambridge, uputili su ga na prezentaciju sadržaja 20 kolegija od kojih bi trebao izabrati tri koja  će, osim jednog obveznog predmeta, studirati na prvoj godini. Bio je zaprepašten s koliko su žara profesori predstavljali svoj predmet i nastojali zainteresirati studente kako bi baš njegov kolegij izabrali za fakultativni. Jedan od profesora predmeta kojega je izabrao dolazi s ruskog sveučilišta Lomonosov i doktorirao je u SAD-u, a nakon kraćeg razgovora toliko se oduševio Vasilijevim interesom, da mu je odmah poklonio svoju knjigu od 400 stranica i predložio da je pročita za tjedan dana kako bi mogao bolje pratiti nastavu. Naravno, za svaku nejasnoću neka ga slobodno nazove i zatraži objašnjenje.

'Studenti koji ne mogu pratiti taj tempo i nemaju dovoljno interesa za rad brzo izgore i odustanu već nakon nekoliko mjeseci', rekao je Vasilije ocu. No on zasigurno neće biti među takvima, jer bavljenje znanošću oduvijek mu je bila strast, a ljubav prema fizici, matematici i informatici odavno ga je vezala, posebno nakon ljetnih seminara u Zvjezdarnici u Višnjanu, gdje je s Koradom Korlevićem proučavao svemir.

'Nakon završetka osnovne škole, prijavio sam se na Ljetnu školu astronomije i astrofizike u Višnjanu. Zanimljivo je ustrojena, jer nije standardna škola u kojoj vam netko drži predavanja, a vi to upisujete i pamtite. Srednjoškolce se ondje upućuje u prave znanstvene projekte u sklopu Ljetne škole, bavimo se pravim istraživačkim radom i upoznajemo što uistinu znači baviti se znanošću.'

Bio među 35 najboljih iz cijelog svijeta

Prijavu na jedno od najboljih sveučilišta u svijetu ispunio je online u srpnju prošle godinu i otad popunjavao zahtjevne tehničke formulare, poslao motivacijsko pismo i pismo preporuke mentora. U prosincu su ga dva profesora s Cambridgea intervjuirala, a veliko predznanje i znanstveni talent pokazao je i na testu te uvjerio odgovorne da je vrijedan njihova ulaganja. Tako je u konkurenciji od više od tisuću kandidata iz cijelog svijeta ušao među 35 najboljih, koliko ih godišnje prima Trinity Colledge, jedna od sastavnica sveučilišta Cambridge.

Bio je i među pobjednicima u utrci za stipendiju koju Sveučilište dodjeljuje trima najboljim studentima iz Istočne i Jugoistočne Europe. Kao državljanin EU-a ima pravo na beneficirane školarine:
'Troškovi godine studiranja su 30.000 funti, no kao državljaninu EU-a oni su 20.000 funti. Stipendiraju me tri fonda. Pokriveni su mi svi troškovi, čak i putni za dva odlaska kući. Trinity college, na koji sam primljen, osigurava mi smještaj, hranu, mentore, literaturu i drugo osnovno za studiranje. Ondje sam i smješten u jednokrevetnoj sobi, potpuno tehnički opremljenoj sa svim uvjetima za rad i odmor', kaže Vasilije Perović.

Za prijamni test koji je uspješno riješio, kaže da je nestandardan, zadaci su otvorenog tipa, drugačiji nego oni koje su rješavali u srednjoj školi.

'Dovoljno vam je razumijevanje teme i pitanja postavljena u dvije rečenice. I tu onda raspisujete jednadžbe, čistu matematiku. Ali ne traži se egzaktno rješavanje zadatka, nego prezentacija snalaženja u nekom području i kreativnosti u pronalaženju rješenja. Zadatak nema konkretan kraj. Sastoji se od osam pitanja, od kojih su šest iz fizike, a dva iz matematike. Na njih možete odgovoriti kratko i površno, na razini osnovne škole, ali i opsežnije na razini studija.

Jedno od pitanja bilo je: na kojim bismo valnim duljinama čitali CD? Na to možete suhoparno odgovoriti, ali i na tom primjeru pokazati sve svoje znanje iz fizike. CD je optički medij i čita se pomoću valnih duljina. Moj je odgovor bio na četiri stranice formata A4. To je uobičajena količina teksta. Kada se bavite eksperimentalnim radom i razrađujete teoriju, možete pisati i na 50-60 stranica.

U svakom od tih osam pitanja stigao sam do granice iza koje nisam mogao dalje. Profesori tada pregledavaju što sam napravio i u razgovoru zalazimo što dublje u problem, do područja gdje moje znanje više ne seže. Tada mi pokušavaju to protumačiti i procjenjuju mogu li to shvatiti. Kada dođemo do točke iza koje ne znam što bih dalje, objasne mi što bi se i kako moglo, što bi vrijedilo pokušati. Tako smo dolazili do novih, još zanimljivijih elemenata. Cilj intervjua jest vidjeti koliko mogu pratiti način na koji mi objašnjavaju problem.

Na intervjuu je već važno poznavati stručnu terminologiju. Na sreću, malo je stručne literature objavljeno na hrvatskom jeziku i čim radite nešto dalje od programa srednje škole, posebno eksperimentalno, nužno je proučavati literaturu na engleskom jeziku', govorio nam je Vasilije koji engleski uči još od vrtićke dobi.

Cilj – dobro se prodatiDanašnja je znanost drugačija od one otprije 150 godina, kada ste odgovore iz drugih disciplina tržili od kolega iz susjednih zgrada. Danas se potencira interdisciplinarnost i puno je toga uvezano; fizika ide s matematikom, ali i informatikom i elektronikom pa je potrebno baviti se time u kontinuitetu.

'Danas je u znanosti općenito cilj dobro se prodati, jer jedino tako možete financirati ono što želite raditi. Ne zamaram se razmišljanjima o povratku u Hrvatsku nakon završetka studija. Volim reći da ne poznajem dobar fizikalni model koji predviđa budućnost i sve su mogućnosti otvorene. Bude li stanje oko zapošljavanja kao danas, vjerojatno se neću vratiti. Nažalost, i u prosvjeti je malo slobodnih radnih mjesta.