Američka svemirska agencija NASA objavila je u ponedjeljak planove prema kojima će 2020-ih na Jupiterov mjesec Europu poslati misiju koja bi ondje trebala potražiti tragove i uvjete za postojanje života
Za tu svrhu SAD je u 2014. izdvojio oko 100 milijuna dolara, a ukupno bi misija trebala koštati oko dvije milijarde dolara.
Nedavno je također objavljena prekrasna fotografija Europe sastavljena od snimaka u različitim valnim duljinama koje je krajem 90-ih napravila letjelica Galileo. Na njoj se vrlo jasno vide crvenkaste napukline na njezinoj ledenoj kori. Boje su podešene tako da budu najsličnije onome što bi vidjelo ljudsko oko. Razlike u bojama potječu od veličine zrnaca leda te od drugih kemikalija povezanih s geologijom.
Znanstvenici smatraju da se pod ledenim pokrovom Europe krije ocean dubok oko 100 kilometara; dakle s više vode nego što je ima na Zemlji. Iako je Europa poprilično daleko od Sunca, na njoj postoji voda u tekućem stanju jer je zagrijavaju plimne sile izazvane gravitacijom Jupitera. A naša iskustva sa Zemlje pokazuju da tamo gdje ima vode, ima i života.
Uvjeti na dnu Europinog oceana mogli bi biti prilično slični uvjetima na dnu Marijanske brazde. Naime Europa ima masu sličnu našem Mjesecu, što znači da je i gravitacija ondje slična. Iz toga pak proizlazi da tlak na golemim dubinama nije tako velik da bi onemogućavao život. Ako ondje uistinu postoji život, on se ne bi mogao temeljiti na fotosintezi jer pod debelom ledenom korom vlada vječni mrak. Organizmi u dubini Europinog oceana mogli bi se održavati uz pomoć kemosinteze u blizini toplih hidrotermalnih izvora kakvi na Zemlji izbacuju hranjive kemikalije. Takvi izvori mogli bi postojati iz istih razloga iz kojih postoji i voda – zbog plimnih utjecaja golemog Jupitera na jezgru mjeseca. U prilog postojanja života na Europi ide još jedna činjenica – da joj ledeni pokrov služi kao dobar štit od različitih štetnih zračenja.
Svemirski teleskop Hubble napravio je krajem 2013. snimke koje su potvrdile pretpostavke znanstvenika da kroz velike napukline na ledenoj kori Europe povremeno izlaze bogati gejziri vode. Ove crvenkaste napukline trebale bi biti glavne mete istraživanja NASA-ine misije koja će pokušati 'namirisati' ima li u njima i u gejzirima tragova bioloških tvari. No budući da bi za definitivnu potvrdu postojanja života trebalo poslati misiju koja će sletjeti na površinu i ondje obaviti zahtjevna bušenja, glavni cilj letjelice Europa Clipper bit će utvrđivanje koliko su uvjeti na Europi povoljni za život.
