Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će povećati neoporezivi dio plaće kako bi se potaknula potrošnja u državi. Kako će se poreznom reformom ministra Lalovca oporaviti kupovna moć srednjeg sloja, za Dnevnik 3 je prokomentirao ekonomski analitičar Velimir Šonje
Možemo li govoriti o zaokretu u poreznoj politici? Ide li Vlada ispravnom političko-ekonomskom logikom?
'Mislim da možemo govoriti o zaokretu u poreznoj politici, međutim ovdje je riječ o nekakvom početku. Dakle ovdje se ne radi ni o kakvom velikom zahvatu ni o poreznoj reformi, već o korekciji poreza na dohodak koji je u Hrvatskoj - paradoksalan. Zašto paradoksalan? Stopu od 40 posto, koja je iznimno visoka, primjenjivali smo na plaće od 8.800 kuna. To jesu stope koje su uobičajene i u nekim drugim zemljama, međutim one se primjenjuju na daleko veće dohotke. Srednju klasu opteretili smo s poreznim stopama koje su tipične za vrlo bogate slojeve populacije, što nema logike', kazao je Šonje za Dnevnik 3.
Hoće li se ovim mjerama povećati potrošnja?
'Neće biti toliko velike ili dramatične da bitno preokrenu naše gospodarske trendove. I ne treba se nadati da će zbog ovoga doći do tolikog povećanja potrošnje da se jače napuni proračun. Smanjuju se porezne stope, smanjit će se prihod proračuna, a mi ionako imamo deficit. Ako Vlada želi biti konzistentna i ako smanjuje prihode, onda će morati smanjiti i rashode, jer su naš deficit i javni dug preveliki', ističe Šonje.
Za sada se ne govori o linearnom rezanju plaća, no jesu li te plaće i mirovine obranjive?
'Treba razlikovati plaće i mirovine. Kad se pogleda udio naših izdataka za socijalnu politiku, a tu su mirovine najveći dio, onda oni po svom udjelu u BDP-u nisu previsoki. Međutim kada gledamo ukupnu masu plaća državnih službenika, ona je izuzetno visoka u usporedbi s drugim zemljama. Dakle problem je to što je masa tih plaća previsoka, kao što su previsoki i materijalni troškovi. Tu leži problem. Ozbiljne reforme državne administracije nije bilo. Od početka krize 2008. povećala se ta masa plaća. U privatnom sektoru ona je bitno manja', kazao je Šonje i potvrdio da je 'nažalost, novo zaduživanje neminovno'.
'Na neki način smo na aparatima. Deficit moramo krpati zaduženjima, a javni dug i dalje raste. Unatoč svim ovim dobrim najavama, bez ozbiljnog smanjenja rashoda nema rješenja', zaključio je Šonje.
