Članstvo europarlamentarke Ivane Maletić u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku bilo je toliko važno HDZ-u da nisu pristali mijenjati ga za bilo koje drugo mjesto rezervirano za njemačke zastupnike iz Europske pučke stranke, što su im kolege demokršćani usrdno nudili. Što će Ivana Maletić raditi u odboru EP-a čiji sektor na razini Europske komisije, kako je najavio budući šef EK Jean-Claude Juncker, preuzimaju socijalisti?
'Odmah u startu jasno sam se izjasnila da bih željela u taj Odbor. Nisam htjela odustati jer je to za Hrvatsku važno: iako nismo u monetarnoj uniji, mi smo u postupku prekomjernog deficita i makroekonomske neravnoteže. Europski semestar za nas je jako važan, a upravo to je jedna od ključnih tema tog odbora', objašnjava Maletić za tportal.hr.
Odbor se, dodaje ekonomistica Maletić, bavi i bankarskom unijom, čija će konstrukcija završiti u aktualnom sazivu Europskog parlamenta. Cilj je ujednačiti kamatne stope, što će puno značiti i hrvatskim poduzetnicima, kojima je teško poslovati u uvjetima puno većih kamata na kredite od onih u nekim drugim državama članicama, ističe Maletić. Osim toga, Odbor se bavi zaštitom potrošača na području financijskih usluga što je također od osobite važnosti u Hrvatskoj s obzirom na regulativu transparentnosti rada financijskih institucija: građane treba informirati koje usluge plaćaju bankama.
'Naši ljudi se jako teško bore s bankama kad trebaju prebaciti račun iz jedne u drugu', ilustrirala je Maletić.
Osim što će vrlo detaljno pratiti europski semestar, Maletić će raditi za dobrobit malih država pod utjecajem kohezijske politike, kakva je i Hrvatska. 'U tom odboru uglavnom su zastupljene velike države, a od malih gotovo i da nema predstavnika.'
Buduća suradnja s Jakovčićem
Na pitanje hoće li pritom surađivati s Ivanom Jakovčićem, članom Odbora za regionalni razvoj, odgovara da su ciljevi koji se kroz njezin odbor definiraju za ekonomsku politiku često neusklađeni s ciljevima koji se kroz Jakovčićev odbor definiraju za kohezijsku, odnosno regionalnu politiku.
'Osobno, kohezijska politika meni je tema broj jedan; pratila sam to kroz cijeli tijek pregovora, ali je za Hrvatsku u ovom trenutku ključna ekonomska, gospodarska, monetarna politika i sinkronizacija jednog i drugog. Na razini države ne smije nam se događati da regionalna politika ide u jednom smjeru, a proračunska u drugom, što je kontinuirano slučaj u posljednje dvije godine – posebno između ministarstva financija i ministarstva regionalnog razvoja, na što je također Europska komisija upozoravala', poručila je Maletić.
'A i kroz ova dva odbora važna je sinergija i sve ono što bude trebalo, što moramo zajedno iskomunicirati... Možda ćemo doći u situaciju da se za nešto moramo zajedno izboriti u regionalnoj politici i onda je dobro da sam ja u EPP-a, a on u liberalima ALDE, da možemo svatko utjecati na svoju grupu', rekla je Maletić. Parlament, dodala je, funkcionira upravo temeljem suradnje - u suprotnom, ništa ne prolazi.
Najavljuje da će nastojati da propisi i odluke Odbora pridonose konkurentnosti Hrvatske, ali da se pritom i država i građani štite od daljnjeg siromašenja. Stalan je izazov pronaći kvalitetno rješenje između mjera štednje i poticanja razvojnih projekata u državama poput Hrvatske kojima je to potrebno. Kako to postići?
Rješenje: Kvalitetna reforma državne uprave
'Mora se naći prostor za razvoj u proračunu, a mjere štednje prvo režu razvojne projekte, što je i ova vlada napravila, a to je loše, jer se dugoročno ne postiže rast i razvoj, nego samo daljnji pad i siromašenje', upozorava Maletić dodajući da to ide u smjeru negativnog efekta na ciljeve strategije razvoja gospodarstva Europa 2020, iako se države članice svojim mjerama moraju uklapati u njihovo ostvarivanje.
'Jedan je od tih ciljeva smanjivanje siromaštva, čija stopa u Hrvatskoj iznosi 32,7 posto. Svako daljnje rezanje mirovina znači povećanje stope siromaštva, što je u suprotnosti sa strategijom Europa 2020. Ili, povećanje konkurentnosti za razini EU-a: ako kao država smanjujemo plaće u javnom sektoru, na toj razini dolazi do odljeva kadrova i negativne selekcije, u konačnici smanjivanja konkurentnosti jer ljudi dobivaju lošiju uslugu', ističe Maletić dodajući da se masa plaća može smanjiti kroz kvalitetnu reformu državne uprave i rada državne administracije.
'Ima puno mjesta u administraciji gdje postoji suficit i deficit: dobrim upravljanjem i racionalizacijom poslovanja može se napraviti kvalitetna reforma, što je ova vlada propustila napraviti. Oni linearno režu svima, a to nije reforma. Aparat ostaje jednak i na to Hrvatsku upozorava i Europska komisija', rekla je Maletić.
