Pobunjeničke snage ušle su u glavni grad Sirije Damask, a sirijski predsjednik Bašar al-Asad ukrcao se u zrakoplov i napustio zemlju. Džihadistička skupina Hayat Tahrir al-Šam objavila je da je 'grad oslobođen, a da je tiranin Asad svrgnut'. Tko su pobunjenici koji su u nepuna dva tjedna, kako stvari stoje, srušili Asadov režim?
Munjevita ofenziva džihadista, koju je predvodio Abu Mohamed al-Džawlani, započela je iznenadnim zauzimanjem Alepa krajem studenog. Prema više izvješća, čini se kako je nacionalna sirijska vojska ili napustila svoje položaje ili prebjegla u opoziciju.
Novu eskalaciju građanskog rata u Siriji pokrenula je islamistička militantna skupina Hayat Tahrir al-Šam (HTS), koju su UN, SAD i druge zemlje označile kao terorističku organizaciju.
vezane vijesti
Tko je HTS?
Hayat Tahrir al-Šam (HTS) islamistička je militantna skupina i jedna od najjačih skupina koje se bore protiv Asadove vlade i godinama je dominantna snaga u sjeverozapadnoj provinciji Idlibu. Smatra se nasljednikom Nusra Fronta, sirijskog ogranka terorističke mreže Al-Kaide, od koje se skupina u međuvremenu distancirala, promijenivši i ime u nekoliko navrata.
HTS je osnovan pod imenom Džabhat al-Nusra 2011. kao izravna podružnica al-Kaide. U njezino formiranje bio je uključen i vođa tzv. Islamske države (IS) Abu Bakr al-Baghdadi.
Činilo se da je pokretačka snaga HTS-a bila džihadistička ideologija, a ne revolucionarski žar – i u to vrijeme smatralo se da je to u suprotnosti s glavnom pobunjeničkom koalicijom pod zastavom Slobodne Sirije.
Vođa skupine Abu Mohammed al-Džawlani javno je raskinuo veze s Al-Kaidom, raspustio Džabhat al-Nusru i osnovao novu organizaciju, koja je uzela ime Hayat Tahrir al-Šam, a godinu dana kasnije spojili su se s još nekoliko sličnih skupina.
Od razlaza s Al-Kaidom, njezin cilj bio je ograničen na pokušaj uspostavljanja fundamentalističke islamske vladavine u Siriji, a ne šireg kalifata, kao što je IS pokušao i nije uspio. Zapravo je bilo vrlo malo znakova koji bi ukazivali na to da pokušavaju ponovno rasplamsati rat u Siriji i ugroziti Asadovu vladavinu – sve dosad.
Zašto se ratuje u Siriji?
Građanski rat u Siriji, koji je dosad odnio oko pola milijuna života (kako to u ratu obično biva, neki govore 350.000, neki 600.000), započeo je 2011., nakon što je predsjednik Bašar al-Asad brutalno odgovorio na antivladine prosvjede, između ostalog i islamističkih militantnih skupina.
Nekoliko godina kasnije u rat su se uključile i druge strane - stotine pobunjeničkih skupina, džihadističke organizacije poput Islamske države i Al-Kaide te regionalne i svjetske sile. Asada od 2013. podupire libanonska militantna skupina Hezbolah, koju financira Iran te Iranska revolucionarna garada, a od 2015. i Rusija.
Pobunjeničku stranu djelomično je podržavala Turska. Drugi akter u sukobu su i Kurdi, koji kontroliraju područja na sjeveroistoku zemlje. U međuvremenu su neki dijelovi zemlje pali i pod kontrolu Islamske države, no ona je s vremenom vojno potisnuta i sada sve više djeluje u ilegali.
Nakon primirja dogovorenog 2020., sukob u toj razorenoj zemlji uglavnom je mirovao, no oporbene snage zadržale su kontrolu nad gradom Idlibom, koji se nalazi samo 55 kilometara od Alepa, drugog najvećeg sirijskog grada koji je islamističkim pobunjenicima ostao veliki trn u oku, nakon što su ga 2016. Asadove snage uz pomoć Rusije i Irana, ali i regionalnih šiitskih milicija vratile pod svoju kontrolu.
Kako je došlo do ofenzive pobunjenika?
Na sjeveru Sirije je od 2020. na snazi prekid vatre uz posredovanje Rusije i Turske, koji je, doduše više puta prekršen. Fronte se posljednjih godina, sve dosad, gotovo nisu promijenile – oko dvije trećine zemlje bile su pod kontrolom Asadova režima, uključujući regiju Alep. Džihadisti su držali područja u pokrajini Idlib, dok su kurdske milicije držale područja na sjeveroistoku. Turska je također kontrolirala dijelove Sirije u pograničnom području, podupirući tamošnje pobunjenike.
U golemoj sirijskoj pustinji, pripadnici tzv. Islamske države i dalje predstavljaju sigurnosnu prijetnju, osobito tijekom sezone lova na tartufe kada ljudi odlaze u to područje kako bi pronašli vrlo profitabilnu deliciju.
Građanski rat u Siriji nakon četiri godine, uvjetno rečeno, zatišja, ovaj tjedan ponovno je rasplamsala iznenadna ofenziva džihadističkih pobunjenika, koja je ostavila zatečene režimske snage Bašara al-Asada.
Od 27. studenog vode se borbe na sjeverozapadu zemlje, oko regija Alepa i Idliba. Koncem prošlog tjedna, prvi put nakon 2016. islamisti su se vratili u Alep i zauzeli velike dijelove grada.
Nema sumnje da je neuspjeh koji je Hezbolah (Asadov saveznik) nedavno pretrpio zbog izraelske ofenzive u Libanonu, kao i izraelskih napada na iranske vojne zapovjednike u Siriji, igrao značajnu ulogu u odluci džihadističkih i pobunjeničkih skupina u Idlibu da izvrše iznenadni, neočekivani napad i da krenu na Alep.
A izbijanjem rata u Ukrajini u veljači 2022., smanjila se i ruska vojna potpora Asadovu režimu. Moskva nije u potpunosti povukla svoje trupe iz Sirije, ali je smanjila njihovu prisutnost.
