'Četiri od sedam ulješura koje su se nasukale na obalama nedaleko od grada Vasta uginule su', rekao je Vincenzo Olivieri, predsjednik Centra za istraživanje morskih sisavaca.

'To je jedna od najvećih ekoloških katastrofa u ovom području', rekao je Luciano Lapenna, gradonačelnik Vasta.

Talijanske vlasti na lice mjesta uputile su tim stručnjaka za nasukavanje kitova sa sveučilišta u Padovi kako bi pomogli lokalnim dužnosnicima i volonterima u organiziranju akcije spašavanja.

Dvije životinje nekako su vraćene u more, a očekuje se da bi još jedna uskoro mogla uginuti.

Lokalni povjerenik za okoliš Mario Mazzocca kaže da bi tragedija mogla biti povezana s aktivnostima eksploatacije nafte u obližnjoj bušotini Rospo Mare.

'Nadam se da nam životinje ovime nisu poslale poruku', rekao je Mazzocca.

Podsjetimo, ulješure su u utorak, 9. rujna 2014. oko 12:15 sati, prvi vidjeli i snimili djelatnici Pomorske policije iz Šibenika u redovnoj ophodnji brodom Sv. Nikola Tavelić u području šibenskih otoka (Zmajan - Tijat).

Nešto kasnije članovima organizacije Plavi svijet stigle su informacije da su ulješure opažene i pored Visa, dva dana ranije 7. rujna 2014. godine.

Jadran je smrtna klopka za ulješure

Nasukavanjem ulješura obistinile su se najcrnje slutnje naših stručnjaka koji su molili javnost da im pomogne da se ove ugrožene životinje izvedu na sigurno iz plitkih voda koje im nisu prirodno stanište.

Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Mammal Review 2011. pokazalo je da je Jadran zapravo prava smrtonosna klopka za ulješure.

Jedan od autora ove studije, Draško Holcer, viši kustos u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet, rekao je da istraživanja za sada nisu uspjela nedvosmisleno odgovoriti na pitanje zašto se ulješure nasukavaju u Jadranu.

'Neki od uzroka koji se danas spominju kao mogući su bolesti, meteorološke i nagle oceanografske promjene (npr. uragani, cunami i sl.), promjene i/ili anomalije u geomagnetskom polju Zemlje, promjene u solarnoj aktivnosti (koje uzrokuju kratkotrajne promjene u geomagnetskom polju, temperaturi mora i sl.), lunarni ciklus, sastav dna, klimatske promjene, temperaturne anomalije i distribucija plijena te antropogeni utjecaj (zagađenje, uznemiravanje itd.)', rekao je u intervjuu za tportal.hr 2011. Holocer.

'Moguće uzroke nasukavanja ulješura u Jadranu pokušao je objasniti još naš veliki zoolog Spiridon Brusina, koji je primijetio veći broj nasukavanja ulješura uz zapadnu obalu Jadrana. Brusina je zaključio da ulješure ulaze u Jadran prateći struju koja prolazi dubljom, istočnom stranom uz Jadransku obalu te se, dok se spuštaju prateći struju uz zapadnu obalu prema Otrantu, nasuču u plitkim vodama', dodao je Holcer.

Najveća zabilježena nasukavanja u Jadranskom moru bila su upravo ona ulješura, i to 1584. kod Ancone u Italiji (sedam životinja), 1853. kod Novigrada u Istri (šest životinja), 1938. kod Marzocce u Italiji (sedam životinja), 1956. na ušću rijeke Mat u Albaniji (osam životinja) i 2009. kod Foce Varana (Apulia) u Italiji (sedam životinja). Posebno je interesantno to što je gotovo polovica svih nasukavanja koncentrirana na relativno malom području od Riminija do Pescare, dok su ostala relativno ravnomjerno 'raspodijeljena' po preostalim dijelovima jadranske obale. Dramatičnu snimku današnjeg spašavanja pogledajte na ovom linku