Odluka je kanta hladne vode na očekivanja koja je prije godinu i pol dana Barack Obama pobudio svojim praškim govorom o nuklearnom razoružavanju. Te su riječi dovele do toga da čak pet europskih zemalja, predvođenih Njemačkom, zatraži

nestanak nuklearnog naoružanja s europskog tla, gdje još uvijek postoji oko 200 atomskih bombi u rukama američkih vojnih snaga.

Teoretska konstrukcija koja će činiti kičmu NATO pakta u budućnosti, a koja bi trebala biti usvojena u Lisabonu idućeg 19. i 20. studenog, zamjenjuje onu iz 1999. u namjeri da se odgovori svijetu u geostrateškom smislu bitno različitom onom od prije deset godina. Nove prijetnje kao što su hakerski napadi ili gusarstvo dodaju napetost onim problemima s kojima se već suočava globalizirani svijet: balističke rakete, međunarodni terorizam, biološko i kemijsko oružje i sve mogućnosti koje su otvorene nakon terorističkog napada na New York i Washington 11. rujna 2001. godine.

Preko 30 zemalja dobiva ili će uskoro dobiti tehnologiju za baratanje balističkim raketama, podsjetio je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, zbog čega je opravdan plan stvaranja antiraketnog štita koji bi pokrio sav teritorij i sve stanovnike koje štiti Savez (oko 900 milijuna ljudi).

Antiraketni štit, prihvatili su jučer ministri vanjskih poslova i ministri obrane članica Saveza, zajedno s diskursom o potrebi nuklearnog naoružanja, ohrabrili su Njemačku da zatraži nestanak nekih dvadesetak nuklearnih bombi koje se još nalaze na njezinom teritoriju. Za Berlin, tomu nema mjesta u 21. stoljeću, jer su staretine iz prvih godina hladnog rata.

Analitičari smatraju da će nuklearne sile (Njemačka, Velika Britanija, Belgija, Nizozemska, Italija i Turska) biti važne u budućim pregovorima o razoružavanju između SAD-a i Rusije. NATO je pozvao predsjednika Ruske federacije Dmitrija Medvedeva da dođe u Lisabon i sudjeluje u stvaraju antiraketnog štita da Rusija shvati da nije uperen protiv nje.