Sjevernoatlantska alijansa 'diplomatski je zaobišla' prijedlog Dmitrija Medvedeva odgovorivši da bi slučaj trebalo prepustiti tehničkim stručnjacima koji će dati prosudbu o mogućnosti kooperacije.

NATO jest zainteresiran za suradnju i razmjenu informacija, ali naglašava da je riječ o dva različita obrambena sustava. Medvedev je navodno ponudio 'sektorsku proturaketnu obranu' u kojoj bi NATO bio zadužen rušiti projektile koji bi na Rusiju letjeli preko područja njegove kontrole, dok bi Rusija činila isto u slučaju da netko projektilima preko njezinog teritorija napadne članice NATO-a.

Takav model isključio bi mogućnost da sjevernoatlantski radari budu okrenuti prema Rusiji, kao što je to bilo u slučaju propalog plana Bushove administracije (Poljska i Češka kao lokacije 'proturaketnog štita'). Spomenuti projekt silno je ražestio Moskvu koja ga je interpretirala kao prijetnju njezinom nuklearnom sustavu odvraćanja napada. Odnosi s Washingtonom godinama su se neugodno hladili, a od poljsko-češkog projekta odustalo se tek dolaskom Barracka Obame u Bijelu kuću. Kremlj je odmah pozdravio kooperativnost novog američkog lidera smanjivši svoj nuklearni arsenal na zapadu zemlje.

Ruski poslanik pri NATO-u Dmitrij Rogozin pokušao je objasniti poantu Medvedevljevog prijedloga metaforom o 'dva viteza koji se brane naslonjeni leđima jedan na drugog'. No takva navodna ponuda, u obliku u kojem je završila u medijima, proglašena je neozbiljnom čak i u ruskim vojnim krugovima, jer, po riječima načelnika Generalštaba Nikolaja Makarova, 'nijednoj sili ne trebaju međudržavni sporazumi da bi srušila svaki projektil koji se približava njezinim granicama'. Prema Makarovu, trenutno je ključno pitanje podatkovnog i komunikacijskog povezivanja.