'Molim za strpljenje. Veliki posao je ispred nas i sve promjene koje dolaze neće biti ni brze ni jednostavne.' Tako je u noći izborne pobjede govorio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Njegova lista doslovno je pomela konkurenciju, čime je Zagreb pokazao da želi promjenu. Dvadeset i četiri mjeseca kasnije nova vlast nalazi se na polovici mandata
'Ne krade i to mi je već dovoljno', rekla je jedna Zagrepčanka prije koji dan u anketi HRT-a, upitana o dvije godine mandata gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
Kada bi to bio jedini kriterij, nova vlast vjerojatno bi položila ispit. Iza njih, koliko je poznato, nema korupcijskih afera, nema ni uhićenja, ali to je ono što se od nove vlasti, nakon dvadeset i kusur godina Bandićeve vladavine, i očekivalo. Cinici bi svakako dodali da ih nije ni moglo biti jer su skoro pola mandata potrošili na ekipiranje i izbor čelnih ljudi gradskih tvrtki i pročelnika gradskih ureda. A zapelo je već na samom startu, kada su nakon svega sto dana smijenjeni predsjednik Uprave Holdinga Nikola Vuković i član Uprave Ante Samodol.
vezane vijesti
No nekorumpiranost nije jedini kriterij. Zagrepčani od Tomaševića očekuju puno više, ali - ako je moguće - za istu cijenu koju sada plaćaju. Bilo da je riječ o komunalnoj infrastrukturi, bilo o strateškim projektima koji su još uvijek samo na papiru i o njima se govori kao o nečemu što se, kao i prije dvije godine, tek treba dogoditi.
Osim na 'ubijanju koruptivne hobotnice', nova vlast dobila je izbore na otpadu. Iako se u nedavnom razgovoru za Hinu pohvalio time da Zagreb razdvaja 30 posto više otpada nego prije dvije godine, tu 'pobjedu' lakše je pripisati svijesti građana nego gradskoj vlasti, jer infrastruktura je i dalje praktički ista, a sortirnica, centar za reciklažu, zatvorena kompostana i bioplinsko postrojenje još ne postoje. A Grad trenutno razmatra hoće li tri projekta bivše vlasti, disperzirana od Novske do Zagreba, spojiti u jedan na lokaciji u Resniku. Premda će Tomašević reći da 80 posto ljudi kupuje ZG vrećice, čak i letimičan pogled u kontejnere ispred zgrada, koji ni osam mjeseci od uvođenja novog načina naplate odvoza otpada nisu u boksovima, daje sasvim drugačiju sliku.
Ono što je nedvojbeno napravljeno ukidanje je mjere roditelj odgojitelj, a koja je iz godine u godinu predstavljala sve veći uteg gradskim financijama. Nova vlast odlučila je ići jedinim logičnim putem - gradnjom dodatnih objekata za predškolski odgoj. No već ove jeseni, što su i sami priznali, bit će problema, odnosno manjka mjesta u vrtićima, dok se ne izgrade novi objekti. Među uspjehe svakako ulazi i povlačenje svih sredstava, oko 180 milijuna eura, iz Fonda solidarnosti za obnovu javnih objekata, od mostova do škola i kazališta, stradalih u potresu.
Suočen s nezadovoljstvom u Zagrebačkom holdingu, ali i prijetnjom štrajkom, Tomašević je požar u gradskom poduzeću ugasio onako kako to političari inače rade – potpisivanjem novog kolektivnog ugovora s povećanom količinom materijalnih prava. Veće plaće i nove kolektivne ugovore dobili su i zaposleni u gradskim vrtićima, kulturnim ustanovama, vatrogasci te službenici i namještenici Gradske uprave.
U dvije godine Zagreb je dobio 65 novih autobusa, 40 tramvaja je u fazi nabave, ali i dalje nema ni metra nove tramvajske pruge, a pitanje prometa jedno je od gorućih. Dok se paralelno izdaju dozvole za gradnju u zapadnom dijelu grada, istovremeno se po pitanju Jarunskog mosta nije napravilo ništa. Štoviše, sada se razmišlja o tome da ga se dislocira zapadnije, što samo upućuje na to da će do daljnjega gužve na Jadranskom mostu svakim danom bivati sve veće.
Od infrastrukture za alternativni prijevoz napravljeno je tek stotinjak metara biciklističke staze sa sjeverne strane Prilaza Gjure Deželića. Čak ni prva faza projekta Greenway, u dužini od 1,66 kilometara na južnoj strani nasipa od Blata do Savskog mosta, nije završena iako su radovi otvoreni početkom rujna, a rok za gradnju iznosio je tri mjeseca. Razlog je to što je u isto vrijeme Grad izdao dozvolu za sanaciju Jadranskog mosta, na čijoj se trasi staza nalazi. Kapitalni projekti, poput knjižnice Paromlin, projekta Podbrežje te pruge kroz Heinzelovu i Sarajevsku, tek se očekuju, kao i stavljanje u funkciju zemljišta Gredelja i Zagrepčanke.
Premda se u Gradu hvale time da su stabilizirali financije i spasili Holding i Zagreb od bankrota te da su im kreditne agencije podignule rejting, građane to, htjeli to priznati ili ne, manje zanima. Kvaliteta javne usluge i njena cijena, uz vidljive projekte, trebali bi biti ključ uspjeha. Bilo da se radi o prijevozu, odvozu otpada ili cijeni vode. A nju je Grad pokušao dignuti za 20 posto, pa za 15 posto, da bi poskupljenje bilo odgođeno do daljnjega. Ali od njega se ne odustaje, jer vodoopskrbna mreža puca na sve strane. Uz izvjesno poskupljenje vode, dijelu korisnika će porasti, kako smo već pisali, cijena vrtića, a nakon što je Vlada RH odlučila ukinuti prirez, nije isključeno da će gore otići još koja usluga. Možda u ovoj, a možda u idućoj godini, predizbornoj za vlast u Zagrebu.
Na stranici Možemo hvale se svime što su radili u protekle dvije godine. Na puno mjesta nalazi se futur. Za njega Možemo i koalicijski partner SDP imaju još dvije godine, nakon čega će građani dati svoj sud.
