Mladi ljudi susreću se s nizom problema koji im ne daju priliku da se osamostale, integriraju u društvo i osnuju vlastite obitelji. Povodom Međunarodnog dana mladih popričali smo s predstavnicima Savjeta mladih Grada Zagreba, Grada Splita i Grada Županje o tome što muči mlade, razlikuju li se njihovi problemi, tko im i kako može pomoći.
Prema istraživanju koje je proveo Savjet mladih Grada Splita, a koje se odnosi na razdoblje od 2013.do 2016.godine, u Splitu je potrebno provesti nekoliko aktivnosti kako bi mladi bili sretniji i zadovoljniji.
'Gradski program za mlade podijeljen je na osam prioritetnih područja: informatizacija i obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo mladih, socijalna politika za mlade, zdravstvena zaštita i reproduktivno zdravlje, aktivno sudjelovanje mladih u društvu i politička participacija, informiranje i savjetovanje mladih te mobilnost, kultura i slobodno vrijeme mladih, izgradnja civilnog društva i volonterski rad', objašnjava Antonia Kuzmanić, predsjednica Savjeta mladih Grada Splita.
Problemi mladih u Zagrebu u odnosu na druge gradove ipak imaju svojih specifičnosti.
'Kao izraziti problem mladi u Zagrebu su istaknuli nedostatak životne perspektive, nedovoljnu brigu društva i države za mlade, apatičnost i nedostatak interesa mladih za društvena zbivanja, ali i nedostatak tolerancije prema manjinskim društvenim skupinama (vjerske i nacionalne manjine, seksualne manjine, osobe s invaliditetom, starije osobe i dr.)', navodi Sara Medved, predsjednica Savjeta mladih Grada Zagreba.
S druge strane, Savjet mladih Grada Splita kao glavne probleme navodi nedostatak potpore od strane države i društva.
'Prema iskustvu članova Savjeta mladih Grada Splita i mom osobnom smatram da su pet najvećih problema s kojima se susreću mlade osobe u Splitu nedostatak potpore i pomoći pri ulasku na tržište rada tj. dugotrajan proces traženja prvog zaposlenja, opasnost od ranog napuštanja školovanja, opadanje socijalnog standarda i životne perspektive rizičnih i marginaliziranih skupina mladih, neostvarivanje potpore za realizaciju projekata i programa mladih (umjetničke, sportske, poduzetničke prirode...) i neaktivnost tj neuključenost u civilnog društvo', objašnjava Kuzmanić.
Jednaka je situacija i u manjim gradovima poput Županje.
'Glavni i najveći problem mladeži je nezaposlenost, a posljedica iste je deprimiranost i tromost mladih. Danas je mlade jako teško animirati iz razloga što jako malo mladih ljudi vjeruje u bolje sutra. Da bi se ovaj problem riješio potrebno je što više mladih uključivati u društveni, politički i drugi život kako bi sa svojom energijom i znanjem pokrenuli ovo društvo', smatra Petar Buljević, predsjednik Savjeta mladih Grada Županje.
Mladi Zagrepčani kažu kako bi se problemi mladih lakše riješili kada bi došlo do promjene politike u državi i lokalnoj zajednici.
'Skeptici će reći kako politika za mlade nikada neće biti uspješna ukoliko se ne urede ključna politička pitanja, međutim specifična pitanja mladih poput srednjeg i visokog obrazovanja, mobilnosti mladih, zdravstvene skrbi, provođenja kvalitetnog slobodnog vremena mladih i ostala pitanja tako ostaju nerazjašnjena. Stoga je važno kontinuirano podsjećati na probleme mladih, ali i potaknuti same mlade na participaciju', objašnjava Medved.
U Splitu je potrebna suradnja državnih institucija, tijela lokalne zajednice, te samih mladih ljudi.
'Odgovorni gradski resori trebali bi provoditi aktivnosti i mjere koje vode ostvarivanju Gradskog programa za mlade, a ne se prema njemu odnositi kao prema još jednom strateškom dokumentu koji skuplja prašinu u nekoj administrativnoj ladici. Na dijelu organizacija civilnog društva koje provode aktivnosti usmjerene prema mladima leži odgovornost da kroz zagovaračke i aktivističke mjere također djeluju na odgovorne gradske resore. A odgovornost naravno leži i na samim mladima koji se trebaju aktivnije angažirati u društvu - priključiti se radu postojećih organizacija ili se okupiti u nove inicijative i organizacije - i glasno i artikulirano zahtijevati promjene koje će im osigurati kvalitetniji život u zajednici u kojoj će se moći poslovno i društveno ostvariti', objašnjava Kuzmanić.
S druge strane, Savjet mladih Grada Županje smatra da jedino država može uvesti promjene kojima će ujedno smanjiti broj mladih ljudi koji žele otići iz Hrvatske.
'Kroz Savjet mladih Županja smo shvatili da dosta mladih ljudi ne želi otići iz domovine, nego su krajnje primorani to učiniti. Zbog toga su razočarani i ljuti na vlastitu državu, odnosno na ljude koji vode državu, bez obzira na političku opredijeljenost. Slijedom navedenog jedini koji mogu pomoći u rješavanju ovog problema su ljudi koji vode ovu državu', kaže Buljević.
Ono oko čega su se složili mladi iz sva tri grada jest mišljenje da gradovi i sama država trebaju potaknuti mlade na veću aktivnost i angažiranost.
'Kao što su mnoge mjere na razini države namijenjene olakšavanju mladih prilikom, primjerice zaposlenja, tako i grad ima mnoge mjere zbrinjavanja mladih, poput dobrog primjera dodjeljivanja stipendija. Gradska tijela jedino uz stalnu komunikaciju s mladima mogu na vrijeme osvijestiti probleme, ali i adekvatno ih prevenirati, stoga je važno da mladi grada Zagreba budi ne samo pasivni promatrači, već i sudionici svih važnih političnih odluka. Upravo na tragu toga je i rad Savjeta mladih', kaže Medved.
'Trenutna situacija ne pomaže iz razloga što Savjet mladih nije zaživio na način kakav ga predviđa Zakon. Smatramo da Savjet mladih mora postojati, ali ga lokalne, odnosno regionalne jedince, moraju promovirati i dati mu puno vise značaj, jer je u suprotnom njegova uloga beznačajna', naglašava Buljević.
'Mirenje s trenutnom situacijom i stav da se bolje ne može nikada nije donijelo promjenu na bolje', zaključuje Kuzmanić.
