U Zavodu za javno zdravstvo ne brinu se oko njihove distribucije. 'Treba ih čuvati isto kao i cjepivo za gripu. Dakle, tu zaista nema potrebe možemo li mi to ili ne. To su cjepiva koja se čuvaju na temperaturi od 2 do 8 stupnjeva. A ovo Pfizerovo je cjepivo koje se čuva na – 70'', kaže Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja HZJZ-a.

U veledrogeriji Medike, koja je imala iskustva s čuvanjem lijekova na tako niskim temperaturama, objasnili su kako to izgleda.

''Imaju transportne kutije u kojima se čuvaju, oni to zovu pizzaboxi. U tim pizzaboxima imate 195 doza cjepiva, a takvih kutija može biti pet u velikoj transportnoj kutiji koja je obložena suhim ledom'', objasnio je Jakov Radošević, član uprave Medike.

I ta velika kutija se smije otvoriti samo nekoliko puta. ''Proizvođači će propisati za svaki takav lijek koliko i u kojem vremenskom razdoblju se može takva kutija otvoriti. I što je potrebno napraviti da se temperatura zadrži. U ovom slučaju, po mojim saznanjima se može otvoriti najviše tri puta, svakih pet dana po jednom i nadomjestiti količina suhog leda'', kaže Radošević.

A kada se jednom otvore kutije cjepiva, mogu se čuvati u običnom hladnjaku, ali do pet dana. Ostaje izazov organizacije cijepljenja po epidemiološkim mjerama, pa će se napraviti plan pozivanja pacijenata. Ovisno o broju doza radit će se i lista prioriteta. Na vrhu će, kao i kod gripe, biti rizične skupine.

''Oni koji su u riziku od razvijanja teškog kliničkog oblika bolesti, od starijih prema mlađima, pa onda i zdravstvene djelatnike, djelatnike u socijali'', kazala je Marija Bubaš.

Cijepit će se kao i kod gripe – kod obiteljskih liječnika, u zavodima za javno zdravstvo, a plan je i u ljekarnama.

Je li dovoljno cijepiti se - jednom?

A osim o transportu, puno je pitanja i o tome hoće li biti dovoljno cijepiti se samo jednom.

O tome je u Dnevniku Nove TV govorila Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, koja je objasnila da je cjepivo Pfizera, kao i slično cjepivo tvrtke Moderna, potrebno dati u dvije doze u razmaku od mjesec dana.

Komentirala je i nuspojave koje su se pojavile kod volontera za Pfizerovo cjepivo. Kazala je da svako cjepivo uvijek ima nuspojave.

''One ne moraju biti ozbiljne. Ni jedna nuspojava koja je primijećena u kliničkoj fazi testiranja Pfizerova cjepiva nije bila ozbiljnija. Uglavnom se radi o crvenilu na mjestu uboda, blagoj temperaturi, ništa što bi ugrozilo život. Činjenica da nije zaustavljena faza tri testiranja pokazuje da niti jedna ozbiljna nuspojava nije primijećena'', istaknula je.

Ostala cjepiva možda neće biti jednako učinkovita

Dodaje i da su sva cjepiva koja se danas testiraju temeljena na unošenju gena ili glasničke RNA za proteine S.

'Messenger RNA (glasnička RNA, op.a.) cjepiva trebala bi biti slične učinkovitosti jer unose RNA za isti protein. Međutim, ostala cjepiva možda neće biti iste učinkovitosti. Ali iz izjava tvrtki koja ih proizvode, očekuje da će sva cjepiva biti između 70 i 90 posto učinkovita', rekla je.

Profesorica ističe i da su to još uvijek preliminarni rezultati i podsjeća da je tvrtka Pfizer, kako bi ocijenila stvarnu učinkovitost cjepiva, odredila broj od 163 oboljela u testiranju.

'Međutim, tek su došli do 94, tako da će se učinkovitost cjepiva s vremenom još malo modulirati, a hoće li to biti 80 ili 90 posto, mislim da je sasvim dobra vijest za čitav svijet', kaže.

Na pitanje koliko bi se ljudi trebalo procijepiti da bi se utvrdila učinkovitost, Ambriović Ristov odgovara da se to još ne može znati.

'Treba znati da će, ako je učinkovitost 90 posto, devet od deset ljudi koji su primili cjepivo biti zaštićeni od bolesti. Puno je stvari koje još ne znamo. Ne znamo jesu li oni koji su cijepljeni zaštićeni od izbijanja bolesti ili su oni ipak inficirani virusom i virus će ipak moći cirkulirati čak i iz njih. Ne znamo ni koliko će ljudi pristati na cijepljenje', zaključila je.