Nove stope PDV-a uvode se u različito vrijeme: PDV od 25 posto u turizmu uvest će se 1. siječnja 2013, a ostali porezi (PDV, međustopa od 10 posto na vodu, dječju hranu, ulje i masti, povećanje neoporezivog dijela plaće) i parafiskalni nameti stupit će na snagu 1. ožujka. 

'Ostaje još pitanje dva indeksna poena u zdravstvu. To provjeravamo, ali očekuje se smanjenje poreza s 15 na 13 posto krajem prvog polugodišta ove godine', rekao je ministar financija Slavko Linić. Dodao je da im je želja pripremiti prijedlog za smanjenje cijene struje, ali o tome, kaže, ovisi kretanje cijene u Europi pa se prijedlog još razmatra. 

Na pitanje gdje će rezati s obzirom da se rashodi smanjuju za šest milijardi kuna, Milanović kaže kako se to sigurno neće učiniti na radnim mjestima: 'Neće biti otpuštanja, nećemo raditi za vjerovnike! Na njih mislimo tek do granice gdje potvrđujemo svoju vjerodostojnost. Radi se na smanjenju mase plaća, ali ne na otpuštanju. Ovog trenutka toga nema, ali tražit će se veća efikasnost i rigoroznije ocjenjivanje, u čemu tražimo potporu sindikata. Tu vrstu komfora ćemo morati osvijestiti. Na masi plaća možemo uštedjeti dvije milijarde kuna.' 

Upitan znači li to da će zaposlenici u javnom sektoru morati pristati na smanjenje plaća, Milanović kaže: 'Oni u javnom sektoru ne moraju pristati na ništa, osim na razgovor. U nekim tvrtkama isplaćuju se 13. i 14. plaća, traži se standard Švicarske, ali ne i produktivnost. Uz elementarnu ljudsku sućutnost i empatiju, te stvari moramo promijeniti.'

Ministar Linić kaže da se radnicima u javnom sektoru neće smanjivati koeficijent plaće, ali će im se ograničiti prekovremeni rad te ukinuti dodatni postoci nagrađivanja: 'Osim toga, imate masu onih koji rade na određeno vrijeme i na ugovor o djelu, dakle nisu zaposleni i oni će morati otići. Ostali rashodi su dobar dio neracionalnih programa koji se samo pišu, ne kontroliraju se sredstva, a moguće je ozbiljnijim pristupom naći te uštede. To će se unutar dva tjedna izanalizirati u ministarstvima.'

Zamoljen da prokomentira analize prema kojima će nova stopa PDV-a i međustope najviše pogodovati bogatima te da to otvara mogućnost utaja poreza, Milanović je rekao: 'Mislite, otvara mogućnost da varaju? Ova vlast će se baviti suzbijanjem bilo kakvog varanja, a mogućnost da se to dogodi ne znači da ove stope ne treba uvoditi. Uvažavamo teoretičare, ali njihove prognoze se nisu pokazale uvijek točnima, a, uostalom, takva vrsta oporezivanja postoji u cijeloj Europi.' 

Upitan je li, s obzirom na pristizanje novih računa u ministarstva, moguć veći deficit od ovoga koji su danas predstavili (projekcija za 2012. godinu je deficit od 2,8 posto), Linić kaže da su novi računi pronađeni u brojnim ministarstvima, ali da će proračun biti za dva tjedna te da će tada moći govoriti konkretnije o tome što je ostavila prethodna vlada.

Kako novi porezni razredi na dohodak ne mijenjaju ništa kod najsiromašnijeg stanovništva koje zarađuje do 2.500 kuna, upitani su i na koji način će veći PDV od ožujka utjecati na najsiromašnije? Linić pojašnjava da upravo međustope koje smanjuju porez na 10 posto za vodu, masti, ulje i dječju hranu trebaju olakšati najsiromašnijima. Osim toga, mirovine će se usklađivati u odnosu na potrošnju, tako da umirovljenici neće biti na udaru. 

Milanović pak ponavlja da promjena stope PDV-a ne treba biti značajan pomak: 'Ako je nešto koštalo 123, sada može koštati 125 kuna. Sve je stvar trgovina kako će formirati cijenu, a međustope su pokušaj da se to amortizira. Ne bi smjelo doći ni do kakvog većeg porasta cijena, najviše za dva posto.'

Rashodi su, kaže premijer, stvar projekcije, očekivanja i političke odluke. 'Vlada sada prvi puta, vlastitim odabirom, smanjuje javnu potrošnju, a to se događalo tek u ratu i agresiji. Sada smo u relativno stabilnim, ali nepovoljnim uvjetima i prvi smo koji radimo ovakvo nešto.' 

Upitan za očekivanja od investicija, nastavljaju li se one iz kataloga prošle vlade ili imaju neke nove, Milanović je rekao: 'Iza nekog 'kataloga' stoji prazno skladište, a iza nekih su realne stvari i znamo svi o čemu se tu radi. Mi vidimo novi investicijski ciklus u željeznicama. Osim toga, Hrvatska uvozi energiju i neracionalna je u tome, i to moramo riješiti.' 

Ulagat će se, kažu, najviše u željeznice, zgradarstvo i IT, a želja je da investicije budu ukupno osam milijardi kuna.

Kad su u pitanju nove obveznice na međunarodnom tržištu, Linić kaže da su potrebe financiranja oko 17 milijardi kuna i naglašava da će Vlada tek ocijeniti koliko će se zaduživati doma ili na vanjskom tržištu.

'Za rejting agencije nema rizika na prihodovnoj strani. Sve projekcije koje su dane mogle su rezultirati dvije ili tri milijarde većim prihodima. Mi ocjenjujemo da nema rizika na prihodovnoj strani. Štednju, reorganizaciju i trošenje primjenjujemo samo gdje treba - to je politička odluka i za to mi nosimo teret', kaže Linić.
Milanović naglašava kako će nastojati da zaduživanje Hrvatske odsad bude drugačije nego dosad, 'ne pod istim uvjetima': 'Nadamo se da ćemo zadržati kreditni rejting. Radimo stvari koje nitko još nije napravio. Ja sam već rekao, mijenjam rejting kreditora za rejting Hrvatske, ovo je jedini način da se situacija okrene i da ne stojimo na mjestu.Rejting agencije znaju biti spekulativne i njima se znaju dogoditi pogreške. Čitam ih i vidim stvari koje ne stoje. Nije da ih kritiziram, to isto rade ljudi. Ovo je kriza povjerenja...'

Milanović kaže i kako je primio pohvalu za podizanje PDV-a od nekih kreditnih agencija i naglašava da ju je primio 'nelagodno jer to svatko može učiniti, a treba znati misliti na građane i razvoj zemlje'.

Upitan za tvrtke u većinskom vlasništvu države, Linić kaže da uz racionalnije poslovanje ne očekuje veće deficite u HAC-u, HŽ-u i svim tvrtkama koje se bave prometom. Na pitanje o privatizaciji Croatia osiguranja, Milanović je rekao kako su to pitanje, kao i pitanje privatizacije nekih drugih tvrtki, strateške stvari oko kojih će se brzo razgovarati i da se neće sigurno prodati

budzašto.