Na primjeru Australije vidimo kako taj odnos funkcionira. Zemlja s 22 milijuna stanovnika gotovo je u potpunosti ovisna o fosilnim gorivima. Najveći je izvoznik ugljena, značajni plina, a zbog razvoja istočnoazijskih susjeda izvoz oba energenta namjerava ubrzati i povećati. Planira se razvoj cjevovoda, LNG terminala, luka i brodskih pravaca u sjeveroistočnoj državi Queensland i to preko Velikog koraljnog grebena, zbog čega je UNESCO u ožujku poslao desetodnevnu misiju radi osvještavanja političara i industrijalaca.

TRI SCENARIJA PROMJENE

Biologinja i paleontologinja Morana Mihaljević kaže da su u cijelom svijetu koraljni grebeni pred sličnim neizvjesnostima. Na život ovih najbogatijih morskih ekosustava prirodno utječu količina svjetlosti, energija valova, kvaliteta vode, razina sedimentacije, slanost mora, plima i oseka. Pojavom čovjeka listi treba dodati zagađenja, fizička uništenja, zatrpavanja poput tereta kineskog transportnog broda 2010. godine na Velikom koraljnom grebenu, ribolova.

Mihaljević je u srpnju bila na međunarodnom simpoziju u Cairnsu u Queenslandu s dvije tisuće znanstvenika gdje su za budućnost ovih osjetljivih ekosustava definirana tri moguća scenarija.

Sva tri predviđaju neke promjene - koraljni grebeni prilagodit će se novim uvjetima kao što su povišena temperatura, kiselost mora i unosu nutrijenata s kopna, ili će postupno migrirati u područja s povoljnijim uvjetima, možda iz tropskih mora, u kojima danas obitavaju, u mora bliže polovima s nižom temperaturom. U najgorem slučaju mogu izumrijeti.

Mihaljević kaže da su koraljni grebeni, kao iznimno raznoliki morski ekosustavi, „kišne šume“ oceana, kroz geološku prošlost preživjeli različite i mnogobrojne klimatske i druge poremećaje i promjene, ali da sadašnje probleme ne smijemo ignorirati jer čovjek ribolovom i zagađenjem uzrokuje nove negativne promjene u okolišu s kojima se priroda u povijesti nije morala nositi.

UDOMLJUJU MILIJUNE MORSKIH VRSTA

„Mislim da nije problem u jačini promjene, primjerice promjeni temperature ili kiselosti mora, nego u brzini i frekvenciji promjena te broju različitih poremećaja, uključujući ribolov i zagađenje, koji se odvijaju istovremeno. Kombinacija više poremećaja pojačava djelovanje svakog pojedinog poremećaja. Smanjenje ljudskog negativnog utjecaja na okoliš koraljni grebeni imali bi manji broj poremećaja i promjena u okolišu s kojima se moraju nositi.“, objašnjava Mihaljević, članica udruge Bioteka i stranice Biologija.com.hr.

Veliki koraljni greben dokazuje koliko su to složeni odnosi. Na dvije tisuće kilometara duž sjeveroistočne obale Australije udomljuje 400 vrsta koralja, 1500 vrsta riba i 4000 vrsta mekušaca. Ondje žive i vrste pred izumiranjem, dugonga poznatija kao morska krava i velika zelena kornjača. Područje je na državnoj razini zaštićeno kao morski park, dijelovi su nacionalni parkovi, a UNESCO ga je 1981. godine uvrstio na listu svjetske baštine. Iako najveći, australski egzemplar samo je djelić, jer znanstvenici do devet milijuna vrsta povezuju s koraljnim grebenima.

„Uzmemo li u obzir sve morske organizme, više od 25 posto njih u nekom razdoblju svog života obitava na koraljnim grebenima. A ako to nije dovoljan razlog za zaštitu ovog ekosustava onda treba uzeti u obzir i oko 120 milijuna ljudi koji direktno ovise o bioraznolikosti ovog sustava kao izvoru hrane.“, naglasila je Mihaljević.

TEŠKO STOLJEĆE

Neke zemlje poput Filipina i Haitija velik dio potreba za hranom zadovoljavaju upravo zahvaljujući koraljnim grebenima što potvrđuje tezu o najsiromašnijima kao prvim žrtvama ekološke devastacije.

Odatle zabrinutost za industrijske projekte koji se namjeravaju graditi preko leđa ovih osjetljivih ekosustava koji su ionako izloženi pritiscima poput povišenja temperature mora, zakiseljavanja ili zagađenja.

"Veliki koraljni greben definitivno je na prekretnici, jer će odluke u sljedećih nekoliko godina utjecati na njegovu dugoročnu zaštitu.“, rekla je tijekom proljetnog posjeta Australiji Fanny Douvere, stručnjakinja UNESCO-va programa za zaštitu mora. Ova UN-ova agencija ranije je izrazila nezadovoljstvo jer je australska vlada nije obavijestila o planovima izgradnje LNG terminala na otoku Curtisu uz obale Queenslanda.

Australija je samo primjer, jer znanstvene studije već godinama pokušavaju svijet osvjestiti o ovim jedinstvenim ekosistemima. Do kraja stoljeća svi oni doslovno će se raspasti nastavi li se dosadašnji tempo zakiseljavanja oceana kao posljedice gomilanja našeg ugljikovog dioksida u atmosferi, objavio je nedavno znanstveni institut Carnegie iz Washingtona.

Američki znanstvenici matematičkim su modelom donijeli zaključak da će do 2100. godine uslijed podizanja razine CO2 u atmosferi i zakiseljevanja oceana stradati devet tisuća koraljnih grebena širom svijeta.

Kome je konac stoljeća predaleko treba znati za upozorenje Instituta za svjetske resurse (WRI) koji je u suradnji s 25 istraživačkih institucija proveo istraživanje prema kojemu će tri četvrtine koraljnih grebena do 2050. godine „biti u opasnosti“.

Najviše se to odnosi na koraljne grebene u jugoistočnoj Aziji gdje je u opasnosti njih 95 posto, a slijede Karibi s ugroženim 75 koraljnih grebena, uključujući one na Floridi, Haitiju i Jamajki.

„Ovo je kritično vrijeme za oceanske ekosustave općenito, a osobito za koraljne grebene.“, poručila je Jane Lubchenco iz Američke uprave za oceane i atmosferu (NOAA), koja je sudjelovala u istraživanju.