Građani RH imat će priliku odlučiti o tome da li žele u Europsku uniju ili ne, na referendumu koji će se održati u veljači 2012, i ovisno o rezultatima tog referenduma, bit će određena i hrvatska europska budućnost.

Šef EU delegacije Paul van Doren unaprijed se ogradio se od bilo kakve pozitivne predreferendumske kampanje, obvezavši se građanima RH voditi je isključivo objektivno i informativno. Otvarajući raspravu, govorio je kako o ideji, ili idealu, na kojem je prije 60 godina počivala Europska unija, tako i o krizi koja trenutno trese EU. Njegovom je izlaganju, iz vlastitog iskustva, svoju primjedbu o skepticizmu Europe prema širenju Unije dodala i Vesna Pusić.

Kako tvrdi, hodajući hodnicima ustanova EU diljem Europe dvije najčešće riječi koje je čula a koje idu uz razgovor o bojazni od širenja, Rumunjska su i Bugarska. Zbog loših iskustava sa širenjem Unije na te dvije zemlje, Europska komisija i delegacije su posebno osjetljive na pitanje najnovijeg širenja EU, koja bi se ulaskom Hrvatske popela na 28 članica. A to je još očitije u aktualnim zbivanjima kada nekim državama, poput Grčke, prijeti izbacivanje iz EU.

Međutim, uz to, ni euro nikad lošije nije stajao, a isto tako u obzir treba uzeti da nije samo eurozona u krizi već kompletna svjetska ekonomija, tako da nije isključen ni scenarij 'perfect storma'. Prevedeno na laički jezik, 'perfect storm' bi značio simultanu krizu i u EU i u SAD-u i u Aziji (prvenstveno u Kini), što jednoj maloj, industrijski i intelektualno nerazvijenoj Hrvatskoj, svakako ne bi baš učinilo ugodnim poziciju u EU. Ali bome još bi joj teže bilo da grca bez ičije, pa i moguće maćehinske podrške koju joj nudi EU, dalo se između redova shvatiti ono što su prisutni govornici pokušavali objasniti.

S tim u vezi, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević naglasio je kako je jedan od najvažnijih uvjeta prosperitetu Hrvatske mir u našoj neposrednoj regiji.

'U protivnom, ni mi ni naši susjedi nećemo za EU igrati apsolutno nikakvu bitnu ulogu. Ako umjesto da izgradimo masivnu i prije svega funkcionalnu administraciju i infrastrukturu koja će moći, prvenstveno stupnjem obrazovanja onih koji u toj administraciji budu radili, prihvatiti i nositi se sa zahtjevima Unije, ovdje budemo imali ekonomsku stagnaciju, EU će nas jednostavno odbaciti kao truli krumpir', rekao je Vidošević

Od govornika se između ostalog dakle najjasnije čulo to da Hrvatska nema boljeg izbora nego prikloniti se EU, jer najlogičniji je to potez koji može povući ukoliko ne želi, u najgorem scenariju, ne imati apsolutno nikakvu zaštitu.

'EU, svojim sudskim mehanizmima, preuzimanjem hrvatske fiskalne politike i svojom zajedničkom politikom prema ostatku svjetskog gospodarstva Hrvatskoj nudi najbolju moguću zaštitu koju može dobiti', zaključio je Boris Vujčić objašnjavajući važnost ulaska Hrvatske u EU bez obzira na krizu koja je trenutno aktualna.

'Hrvatska je u srcu Europe, pripada joj i kulturološki i geopolitički. Europa od Hrvatske može puno dobiti, prvenstveno zahvaljujući njenom položaju, ali daleko više, pogotovo kao lider u regiji, od pristupanja Uniji može dobiti upravo Hrvatska i toplo se nadam da će građani Hrvatske toga biti svjesni kada budu izlazili na referendum kojim će odlučivati o budućnosti Hrvatske – da li će je svojim glasovima izolirati ili inkorporirati, a po meni, tu ne bi trebalo biti dvojbe', rekao je na kraju Paul van Doren