Predstavljajući zakon, ministar financija Boris Lalovac pojasnio je kako se izmjenama predlaže 'trajno rješenje kojim je uređena konverzija kredita u švicarskim francima u kredite u euro, odnosno konverzija kredita u kunama s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kredite u kunama s valutnom klauzulom u euro'. Navedena konverzija, dodaje, odnosi se na fizičke osobe potrošače te na fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnike, trgovce pojedince i nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

'Hoćete li u središte staviti financijski sustav i banke, koje su 25 godina u fokusu i oko njih se samo računa hoće li ili neće izgubiti, ili ćete u središte staviti hrvatske građane? To je za mene i svjetonazorsko pitanje i pitanje suverenosti države da ispravimo takve anomalije koje su se pojavile na tržištu, da pokažemo da smo suverena država i da ćemo zaštititi svoje građane', poručio je Lalovac.

Podsjetio je kako je uz švicarski franak vezano gotovo 90 posto stambenih kredita odobrenih u razdoblju od 2005. do 2007. 'Uslijed značajne aprecijacije tečaja švicarskog franka, porasta kamatnih stopa na švicarski franak te značajno manje aprecijacije tečaja eura i pada kamatnih stopa na euro protuvrijednost u eurima iznosa preostale glavnice koja je vezana uz švicarski franak nakon osam godina redovite otplate danas je značajno veća u odnosu na početnu protuvrijednost u eurima iznosa početno odobrene glavnice koja je vezana uz švicarski franak, zbog čega je ona i značajno veća od tržišne vrijednosti nekretnina koja je založena za osiguranje povrata kredita', kazao je Lalovac.

Lalovac je rekao da problem švicarskog franka nije samo hrvatski problem te da su ga i druge države rješavale kroz posebne zakone. Pozvao se pritom i na presude u korist dužnika u drugim zemljama, primjerice u Austriji, u kojoj je vrhovni sud presudio kako jedna banka dužnicima mora nadoknaditi štetu jer im je nedovoljno obrazložila rizik kredita u švicarskom franku.

'Ogromne su presude i kazne za bankarski sustav koji je u vremenima obilja novca na tržištu pokazao pohlepu, nemoralnost i nebrigu u rješavanju dugoročnih stambenih problema građana. Sad se postavlja pitanje hoćemo li da ti ljudi i dalje prolaze kroz agoniju jer se radi o njihovim stambenim problemima, pravu na dom, da cijeli život vraćaju, a nikad neće vratiti svoj kredit, ili ćemo im dati mogućnost da ih izjednačimo s onima koji su uzimali kredit u eurima i kojima je zapravo osnovna supstanca cjelokupnog bankarskog sektora u Hrvatskoj bila u eurima', rekao je Lalovac.

Podršku zakonima među prvima je dao reformist Petar Baranović, pohvalivši Lalovca da se ponaša 'kao ministar suverene države'. Doduše, ipak je najavio amandman jer konverzija neće vrijediti za sve pravne osobe. 'Čitav niz poduzetnika u Hrvatskoj je u tom vremenu za svoju djelatnost, za nabavu opreme, za gradnju objekata, za poduzetničke aktivnosti, dizao ove kredite. Po zakonu mnogi od njih jamče svojom imovinom za vraćanje tih kredita. Njihove firme su zbog ovakvih nepravilnosti i nepravednosti dovedene u teško i nemoguće poslovanje i moramo štititi i njih i njihove zaposlenike od propasti koja može biti jednako tako uvjetovana kreditima koji nisu plasirani na ispravan način na tržište', kazao je Baranović.

Švicarski franak ostat će velika mrlja u Hrvatskoj, poručio je HDZ-ov Goran Marić, ali se ne slaže s Lalovcem da je Vlada predložila trajno rješenje. Međutim, ipak će ga podržati, no upozorava na rizike.

'Nitko ne bi smio odrediti zakon s financijskim posljedicama, a da se ne zna ukupni trošak. Ovdje se ne zna je li u pitanju  milijarda, tri milijarde, osam milijardi ili možda 12. Imamo model, a nemamo glavnu pretpostavku i to nosi sa sobom ogroman rizik u budućnosti, pa i po pitanju tužbi, ali i same provedbe', kazao je Marić.

Upitao je i zašto svi nisu obuhvaćeni konverzijom. 'Imamo izvedbeni projekt za kuću, nemamo temelje, ali nemamo ni neke zidove, nisu obuhvaćeni svi. Što je s onima koji su otplatili kredit? Ako je riječ o preplati preplaćenog i povratu preplaćenog, onda se to odnosi i na one koji su vratili kredit. Preplatili su i oni koji su konvertirali i trgovačka društva i obrtnici i jedinice lokalne samouprave, svi su oni preplatili, ali su ovim zakonom diskriminirani', rekao je Marić.

Razgovaralo se, kaže Lalovac, i o onima koji su otplatili kredit, međutim pravna struka je rekla da to ne bi bio najpametniji potez. 'Pokušali smo obuhvatiti najveći dio hrvatskih građana, međutim pravna struka je rekla da ne možemo i one koji su već konvertirali u druge valute ili su krediti otplaćeni jer su ti pravni poslovi završeni i postojala bi sumnja u određeni oblik retroaktivnosti', kazao je Lalovac, dodavši da bi nakon prihvaćanja ovog zakona možda mogao biti olakšan put toj skupini građana da štetu dokazuje na sudu.

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor ustvrdila je da u HNB-u od samih početaka bili itekako svjesni mogućeg rizika i bila je njihova odgovornost jasno upozoriti građane na rizike.

'A čuli smo i njihove prijetnje o novim porezima, što je zaista zastrašujuće jer HNB nema mogućnosti utjecati na poreze - to je u ovlasti Vlade, Ministarstva financija i u konačnici Hrvatskog sabora', rekla je Kosor.

Repliku je na to imao nezavisni Nikola Vuljanić. 'Izbjegavanje retroaktivnog sankcioniranja banaka ili povrata preplaćenog znači priznavanje da to ipak nije prevara. Mislim da je prevara i da ta retroaktivnost ne bi povukla nikakve loše pravne konzekvence. Lošije konzekvence moglo bi povući to što se neće svi građani naći u istom zakonskom položaju, što je protivno Ustavu', kaže Vuljanić.

HDZ-ov Ivan Šuker upitao je pak Lalovca jesu li se banke zadužile u 'švicarcima'.

'Banke se u Hrvatskoj nisu zaduživale u švicarskim francima, bilten 22. HNB-a iz kolovoza 2011. Pročitao sam citat. Čak govore da su te valutne svopove radile s maticama i govore da su imali malu razinu izvora u toj valuti i da su imali veliku neto otvorenu poziciju. Da su izgubili u Hrvatskoj 3,3 milijarde, da su u maticama dobili 3,3 milijarde i da su na tečajnim razlikama zaradili tri i pol milijarde kuna', odgovorio mu je Lalovac.

Da bi se onima koji su otplatili kredit i time ga preplatili trebalo barem nešto nadoknaditi, smatra i HSU-ov Željko Šemper. 'Osim toga, bi li u postupku konverzije trebalo voditi računa o socijalnom momentu i za koju namjenu je iskorišten kredit. Za prvu nekretninu, kao što je jedini stan, ili za izgradnju apartmana? Na to pitanje naveo me današnji podatak iz medija, prema kojem je od 55 tisuća korisnika 'švicarca' čak devet tisuća kredita u iznosu od 100 do 200 tisuća švicarskih franaka. A čak 1.400 korisnika s većim kreditom od 200 tisuća švicarskih franaka. Takvu hrabrost sigurno nije imao običan građanin', kazao je Šemper.

Lalovac mu je odgovorio kako je 'svjestan da je dio rasta tečaja i rasta kamatnih stopa ostao zamrznut u špekulativno vrlo visokom rastu cijena nekretnina'.

'Ukoliko uzmete to da je u Novom Zagrebu i na Jarunu cijena stana došla do 2.500 eura, iznosi možda izgledaju puno, ali to može ponovno biti stan od 60 do 70 kvadrata', poručio je ministar financija.

SDP-ova Ingrid Antičević Marinović smatra pak da u cijelom slučaju sa švicarskim francima postoje elementi kaznenog djela zbog ostvarivanja protupravne koristi.

'Naš Kazneni zakon iz članka 236. kaže: 'Tko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekog lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, a ako je time pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, kaznit će se zatvorom od 1 do 8 godina.' Jednako tako, identično kazneno djelo imamo i kod kaznene odgovornosti pravnih osoba. Toliko o bankama koje prijete. Naravno da nijedna vlast koja vlada kaznenim prijavama nije dobra, ali evo, tijela progona su čula i znaju što im je činiti ukoliko nađu za osnovano da postoje osnove sumnje protiv odgovornih osoba', rekla je SDP-ovka.

'Švicarci' jesu pitanje morala, ali i kaznene odgovornosti, složio se Lalovac.

'Kod svake kupovine stana u izračunima će vratiti jedan stan banci, ali moraju li im vratiti još dva ili tri stana, to je pitanje i morala i, ovo što ste vi zapravo govorili, kaznene odgovornosti', odgovorio je ministar.

Banke su bile neodgovorne i varale su građane i vlastite komitente, uvjeren je nezavisni zastupnik, bivši ministar financija Slavko Linić.

'Osnovni kriterij bankarskog poslovanja je da pazi na svog komitenta. Banke nisu poštivale, dapače svjesni toga da se po njihovim stručnim kriterijima građani ne mogu zaduživati, uveli su novi proizvod - švicarski franak s nešto nižom kamatom - i tog trenutka i oni koji se zaista nisu mogli zaduživati banke su ih tjerale prema zaduživanju', kazao je Linić.

HNB je, smatra Linić, najveću grešku napravio lani, u 2014. 'HNB ima utjecaj na razduživanje banaka prema svojim maticama. I u prošloj godini, s obzirom da nemamo gospodarskih aktivnosti, nemamo plasmana prema privredi, s obzirom da su građani prezaduženi, da se najedanput promijenila politika, ne daju se više krediti čak ni onima koji ih mogu vraćati - zašto HNB nije dao nalog 'izvolite vratiti švicarske dugove i izvolite konvertirati kredite građanima u eure, u kune'? Narodna banka mogla je zaista postaviti ultimatum ili onemogućavati, praviti probleme bankama u razduživanju i vraćanju kredita', kaže Linić.

Vladin prijedlog, kaže Linić, ima previše rizika. 'Danas ministar govori da je neistina to da su banke bile zadužene u 'švicarcima'. Oprostite, tada je zakon trebao počivati na prevari, a ne počiva na prevari. Jer da počiva na prevari, tada zaista imamo pravo puno toga učiniti, puno toga. Ali ako počivamo na socijalnoj klauzuli, na socijalnim postavkama iz Ustava, dozvolit ćete - zašto nemamo socijalnih kriterija u ovom zakonu, nemamo socijalnih kriterija', pita Linić, kojeg zanima i zašto se zakonom ne zaustave i deložacije.

Poručio je kako bi trebalo dijeliti trošak konverzije i da nije dobro da samo banke snose rizike. 'I sada ono najtragičnije - ovo će, nema dvojbe, biti rat između bankarskog sustava i države. Banke će ganjati Republiku Hrvatsku zbog ovakvih propusta, a niti smo bili socijalni, nego smo jednokratnom mjerom sve bacili na njih. A što vam sve to znači? Da ćemo naš proračun opteretiti za osam milijardi', zaključio je Linić.