Duh srpsko-hrvatskog jezika ponovo je izazavao nelagodu među Hrvatima nakon što su dvije zastupnice Zelenih u Europskom parlamentu, Njemica Franziska Katharina Brantner i Nizozemka Marije Cornelissen, podnijele amandman na tekst izvjestitelja Europskog parlamenta o Hrvatskoj Hannesa Swobode, u kojem traže da se razmisli njegovoj ponovnoj upotrebi
Iako prema odredbama europskog zakonodavstva svaka zemlja članica ima pravo na to da njezin službeni jezik bude jedan od službenih jezika Europske unije, izgleda da se za Hrvatsku i ostale zemlje zapadnog Balkana sprema presedan.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun je istaknuo da se radi tek o amandmanima, a ne i o završnom tekstu rezolucije izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode o napretku Republike Hrvatske.
Podsjeća kako je Ustavom Republike Hrvatske određeno da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. Samo u pojedinim lokalnim jedinicama, kaže on, uz hrvatski jezik i latinično pismo, u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.
'S obzirom da sukladno odredbama europskog zakonodavstva svaka zemlja članica ima pravo na to da njezin službeni jezik u trenutku pristupanja postane jedan od službenih jezika Europske unije te da je hrvatski službeni jezik Republike Hrvatske, smatramo kako nema nikakvih zapreka da hrvatski jezik postane i jednim od službenih jezika Europske unije', kaže Mario Dragun
Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje provedbe pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić smatra da je riječ o bespredmetnom amandmanu koji je suprotan svim trendovima Europske unije.
'Europska unija sa svojim sloganom 'jedinstvo raznolikosti' radi upravo suprotno od onoga što su ove dvije zastupnice predložile, na prepoznavanju jezika koji i nisu službeni jezici zemalja u kojima se govore, pa se upravo razmatra mogućnost da i katalonski postane jedan od službenih jezika Unije, a i češki i slovački su kao jezici zasebno primljeni' pojasnila je Pusić.
Cijela ideja je poticati, smatra ona, a ne uništavati raznolikosti. Ona smatra da taj amandman nema nikakve šanse da bude usvojen u Europskom parlamentu.
'Hrvatska ulazi u Europsku uniju s hrvatskim jezikom, i to je to. Srbija tek treba postati kandidat, pregovarati i doći pred kraj da bi se ta tema eventualno otvorila, a o tom potom', izjavila je Pusić.
