Osim što će od 1. srpnja svi građani pod prijetnjom visokih novčanih kazni (do 10.000 kuna!) morati odvajati plastiku, staklo, metal, papir i tkaninu u posebne vreće od običnog, kuhinjskog otpada, mijenja se i način na koji će se kasnije raspolagati otpadom.

Trenutno je u Hrvatskoj 1.820 mjesta, najčešće trgovina, na kojima se otkupljuju boce za 50 lipa po komadu. Fond za zaštitu okoliša trenutno čak plaća trostruko brojanje pristiglih boca i pakiranje u vreće koje godišnje koštaju enormnih 13 milijuna kuna. Kako bi se taj trošak smanjio, do kraja 2015. godine plan je na 90 posto mjesta uvesti automate koji će sami sortirati boce i prešati ih kako bi se kasnije smanjio trošak prijevoza kamionima.

'Možda se to čini komplicirano i čudno, ali sada tri puta plaćamo brojanje jedne te iste ambalaže', rekao je Zmajlović i pojasnio što se točno postiže automatizacijom prikupljanja ambalaže.

'To je veliko rasterećenje gospodarstva, pouzdano i bez grešaka uzrokovanih ljudskim faktorom. Povećat ćemo učinkovitost transporta jer se prešanjem više neće prevoziti zrak te ćemo ukinuti paušalnu naknadu za prijevoz i uvesti cijene prema težini otpada', rekao je Zmajlović.

Kako će automati biti internetski spojeni s Poreznom upravom i Fondom za zaštitu okoliša, podatak o količini ambalaže bit će precizniji nego do sada.

Za otkupljivače, odnosno reciklatore, tako prikupljena i sprešana ambalaža od 1. ožujka više neće biti tako jeftina kao do sada. Naime ministar Zmajlović tvrdi da se od 2006. do 2013. izgubilo oko pola milijarde kuna jer smo prodavali otpad po četiri puta manjoj cijeni od tržišne.

'Odluka kojom to mijenjamo donesena je danas, a stupa na snagu 1. ožujka. Cijene su usklađene s onima na europskim burzama. (...) To bi trebalo donijeti Fondu veće prihode za 15 do 20 milijuna kuna godišnje', kaže Zmajlović.

Novim načinom zbrinjavanja ambalažnog otpada, rekao je ministar, učinjeno je sve da se više nikada ne dogodi da netko uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša grabi novac iz džepova građana Hrvatske.

Kaže da se nekada toleriralo to da 40 posto ambalaže prolazi mimo sustava i bez naknade za Fond. 'Subvencionirale su se privatne djelatnosti koje su više nego samoodržive, dakle financiraju se iz same vrijednosti sirovine, i tako su se stvarali ekstra profiti pojedincima', tvrdi Zmajlović.

'Mi kao država moramo biti dobar gospodar. Želimo prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta i u sljedećih nekoliko godina udvostručiti radna mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6.000 na 12.000 zaposlenih', kaže ministar.

Kako bi sve sredine učinkovito prikupljale otpad, pokrenuta je akcija pod nazivom 'Velika čistka' u kojoj je 140 gradova u četiri mjeseca započelo s primarnom selekcijom otpada.

Velika novost je i to da se ukidaju koncesije za tvrtke koje gospodare otpadom te se uvodi potpuna liberalizacija po tržišnim uvjetima. 'Nema više povlaštenih i monopola!', poručio je Zmajlović. Oni koji trenutno imaju koncesije imat će ih do kraja, i to po novim i većim cijenama otkupa otpada, ali bez mogućnosti produljenja.

Sva ambalaža, od metalne do plastične, u otkupu se do sada plaćala čak četiri puta manje. Zmajlović upozorava da je to vlasništvo građana i da cijena otkupa ambalaže više ne smije biti toliko mala. Ne očekuje pobunu otkupljivača koji su, kaže, sve ovo vrijeme bili svjesni toga da će se cijene otpada jednoga dana morati uskladiti s europskima.

Građani u svemu ne smiju zaboraviti to da koncem srpnja moraju početi odvajati kompost (kuhinjski otpad) od ambalaže koju je moguće reciklirati, odnosno od papira, stakla, plastike, metala i tkanina koji se mogu skupljati u posebne vreće. Gradovi i općine moraju svim građanima osigurati mjesta za skladištenje takvog otpada, a kazne za miješanje smeća bit će vrlo visoke. Za fizičke osobe čak do 10.000 kuna, a za tvrtke i 30 puta veće.