Iako broj ilegalnih prelazaka preko hrvatske granice drastično pada, pitanje ilegalnih migracija još uvijek je goruća tema u Europskoj uniji. Bilo je to i u fokusu dvojice europskih čelnika koji su ovaj tjedan posjetili Hrvatsku i, pomalo neobično, dva dana zaredom ponudili nam pomoć
Prvi je u Hrvatsku u utorak stigao predsjednik Poljske Andrzej Duda te je predsjedniku Zoranu Milanoviću ponudio i pomoć poljske granične policije.
'Smatramo da je to i naša saveznička obaveza, i u okviru NATO-a, jer policija, granična straža, nije vojna struktura, ali u svakom slučaju, ako bi vam trebala podrška, poljski granični stražari su tu te su dobro opremljeni i obučeni', poručio je Duda.
Samo dan kasnije sličnu poruku premijeru Andreju Plenkoviću u Banskim dvorima prenio je premijer Slovačke Robert Fico.
'Cijenim ono što Hrvatska čini kad je u pitanju zaštita šengenske granice, kao i ono što čini BiH. Govorimo o tisuću kilometara granice. S Ukrajinom imamo sto kilometara granice, a Hrvatska mora štititi 10 puta veću granicu. Slovačka vlada je stava da se ilegalne migracije ne može riješiti unutar EU-a. Imamo četiri milijuna ilegalnih migranata s kojima ne znamo što bismo. To pitanje se mora riješiti izvan granica EU-a. Možemo ponuditi tehničku i materijalnu pomoć, nama je to važno i cijenimo ono što hrvatska Vlada čini na granici s BiH', rekao je Fico.
vezane vijesti
Iako su ilegalne migracije top tema u Europskoj uniji, njihov broj na hrvatskoj granici iz godine u godinu se smanjuje. Stoga je pomalo neobično to da dvojica državnika s istoka Europe nude svoju pomoć.
'Možda to nije bilo najprimjerenije, ali to je način na koji se komunicira diljem Europe i Europske unije, pogotovo kada su u pitanju granične zemlje Europske unije i Schengena. Posao koji hrvatska policija obavlja je jako dobar, bez obzira na kritike, koje su otprilike ujednačene. S jedne strane kritizira se da je naša policija prestroga prema migrantima, a s druge strane se nekad kritizira da migranti samo prolaze preko granice', kaže za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
Poruke dvojice čelnika s istoka Europe neobične su i u kontekstu toga da i Poljska i Slovačka graniče s Ukrajinom te imaju i svojih problema na granicama.
'Poljska je imala problema s granicom s Bjelorusijom. I itekako su osjetili probleme s migrantima. Mislim da možemo reći da su praktično i jedan i drugi visoki gost koristili ovaj posjet i za svoje političke odnose i za europske odnose, ali i bilateralne. Po onome što ste mogli vidjeti, premijer nije odgovorio na njihovu ponudu, jer jasno je da nam ona nije potrebna. Možemo li govoriti o tome da netko eventualno može financijski poduprijeti hrvatsku policiju, ne vidim nekakav velik problem s time, ali nije mi poznato da smo to tražili, bar ne od pojedinih zemalja. Naše policijske snage dosta se opremaju koristeći europske i šengenske fondove i taj stupanj opremljenosti je zavidan za policije Europske unije', smatra Avdagić.
Kada je u pitanju zaštita od ilegalnih migracija, Avdagić smatra da bi bilo puno važnije utjecati na Srbiju da izmijeni svoj vizni režim. 'Jako velik broj migranata zapravo dolazi redovnim zrakoplovnim linijama u Srbiju i onda nastavlja svoj put prema Europi. Rješenje nije samo policija ili vojska na granici, nego je potrebno regulirati odnose, prije svega sa Srbijom', kaže nam Avdagić.
Sve zakuhalo zbog Moskve: Ficov bijes na Europu
Ficov posjet Hrvatskoj poklopio se s njegovom najnovijom svađom s europskim dužnosnicima, točnije šeficom europske diplomacije Kajom Kallas, kojoj se nije svidjela njegova intencija da 9. svibnja ode u Moskvu na paradu povodom Dana pobjede.
Njegova odluka, kaže nam Avdagić, ne iznenađuje - Fico je to najavio već prošle godine i, osim toga, smatra ga se naklonjenim Rusiji.
'Vjerujem da je bilo puno onih koji su smatrali da će on od toga odustati, s obzirom na to da ne ide ni Orban. Što se tiče odnosa Rusije prema europskim zemljama, i oni traže nekoga tko će doći da ipak ne budu posve odsječeni od EU-a. Mislim da su tu komunikacije dosta jake. Jer da ne dođe ni slovački premijer, a nema ni Orbana, onda doista nemate nikoga u Europskoj uniji', kaže nam Avdagić.
Iako je Kallas rekla da se na odlazak europskih čelnika u Moskvu neće gledati blagonaklono, EU nema načina da ih spriječi u tome.
'Ne možete spriječiti ni Vučića, ni slovačkog premijera, ni mađarskog. Ako baš odluče ići, ići će. To je pitanje za njih, a ne za Europsku komisiju. Međutim kakva će poslije biti reakcija, to je posve drugo pitanje. Mislim da bi za Vučića bilo pametnije čak i da ne ide, ali on ima svoju vrstu odnosa prema Rusiji. Vidjeli ste jučer, imao je rusku službu koja im je objašnjavala što se dogodilo na prosvjedu u Beogradu, i to na vrlo nemušt način. Spominjali smo migrante, a s obzirom na neusklađenost Srbije u pogledu sankcija Rusiji, s obzirom na činjenicu da se u Srbiji otvoreno priča o korumpiranosti sustava, o medijima koji su zarobljeni u zarobljenom društvu, za Vučića bi vjerojatno, po mom mišljenju, bilo pametnije da ne ide u Moskvu. Kaže se 'ne čačkaj mečku', a ovdje je mečka zapravo EU. Ali to je na njemu', zaključuje Avdagić.
