Prenosimo neke njegove dijelove:

- Hrvatska je suočena s postupcima koji se nikada nisu koristili protiv bilo koje države članice za ovu vrstu neusklađenosti; Hrvatska je naročito zabrinuta zbog namjere da se utječe na naš pristup u schengenski Fond; on ima za cilj poduprijeti Hrvatsku u provedbi schengenske pravne stečevine, uključujući i sve njegove odredbe koje se odnose na pravosudnu suradnje u kazneni stvarima; ograničavanje hrvatskog pristupa tom Fondu moglo bi stoga imati negativan utjecaj na blisku pravosudnu suradnju, a to je cilj koji ne bi trebao biti pogođen mjerama donesenim na temelju članka 39. Zakona o pristupanju Hrvatske.

- Hrvatska je pokušala uključiti se u redovni dijalog sa Europskom komisijom po tom pitanju. Očekivali smo da će dijalog biti intenzivan kroz preporuke i sugestije , kao što je bio s drugim zemljama članicama koje su imale poteškoće u prenošenju Europskog uhidbenog naloga.

- Mi osjećamo bitno drugačiji pristup od strane Komisije u odnosu na Hrvatsku, uključujući i neprihvatljive javne komentare koji nisu na razini dijaloga uspostavljenog između Komisije i države članice.

- Predložene mjere dodatno insinuiraju vrlo opasne i otvorene optužbe na račun Hrvatske : navodi se da '... Postoji / ... / više od 20 zahtjeva iz područje Europskog uhidbenog naloga koje Hrvatska ne namjerava ispuniti, a posebno zahtjeve za premještaj navodnih kriminalaca koji su optuženi za ubojstva disidenata i osoba koje su bile kritičaro jugoslavenskog režima u 80-ima ', čime se insinuira zločinačka namjera dijela hrvatske Vlade da štiti gnusne ubojice

- Hrvatska ponavlja da nikada nije postojala, niti sada postoji, namjera da izbjegne ili zaobiđe svoje obveze prema pravnoj stečevini, onako kako to stoji . Nju treba čuvati za dobrobit svih država članica i svih građana EU-a. Hrvatska se obvezala učiniti svoj dio posla i nositi svoj teret pritom.

- Da bismo ovaj problem stavili u politički kontekst, sve se ovo odvija upravo dok Vlada Republike Hrvatske aktivno štiti vladavinu prava u gradu simbolu - Vukovaru, gdje se manjinsko pismo i jezik uvode na javnim mjestima, bez obzira na neke prosvjede lokalnog stanovništva; očekivana podrška Europske komisije u tom pogledu još uvijek upadljivo nedostaje.

Cijelo pismo možete pročitati OVDJE