'Fascinantno je da je prosječan broj prekršaja u zemljama članicama Vijeća Europe 2300 na 100 tisuća stanovnika, a u Hrvatskoj oko 7000. Eto, toliki je priljev na sudove', upozorio je Miljenić na početku rasprave o izmjenama Prekršajnog zakona.

Intenciju Vlade da se smanji opterećenost sudova podržali su gotovo svi saborski klubovi, pri čemu su se posebno osvrnuli na stimuliranje plaćanja kazne na licu mjesta.

Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista pritom se ipak zauzeo za uvođenje imovinskog cenzusa za plaćanje kazne na licu mjesta.

'Sjetite se onog prekršaja kad je gospodin Kerum vozio i kada su ga uhvatili na cesti policajci i zapravo kada nije vozio, nego je nisko letio i kad su mu rekli 2000 kuna, a on je rekao - zar samo toliko? Izvadio je 2000 kuna i platio. Nepravedno je da za isti prekršaj plaćaju istu kaznu i gospodin Kerum, i Ivica Todorić, i Tedeschi, i radnik sa 1.800 kuna kazne', kazao je Vukšić.

HDZ-ova Ana Lovrin ukazala mu je ipak na neke nelogičnosti u njegovu razmišljanju.

'Ta gospoda koja imaju novca vjerojatno će imati keša kod sebe i kada budu trebali platiti prekršaj, platit će 50 posto, dakle upola cijene svoju kaznu koju je država propisala, a taj radnik koji ima 1.800 kuna vjerojatno neće imati u džepu taj novac i nažalost neće moći odmah platiti, a bit će prekršajno odgovoran i u konačnici će platiti daleko više', kazala je Lovrin.

Da se razmišljalo o uvođenju imovinskog cenzusa, potvrdio je, pak, ministar pravosuđa Orsat Miljenić

'U ovom trenutku, nažalost, nemamo tehničke mogućnosti za to da se kazne prilagode imovinskom stanju, odnosno da oni koji imaju više, plaćaju više. Ako je kazna tisuću kuna, jasno je da je onome tko zarađuje 100 tisuća to jedna stotina, a onome tko zarađuje dvije tisuće to je pola plaće. Meni je žao što nismo mogli sada to uvesti, međutim, to je budućnost. Zato smo uveli mogućnost sudskog ublažavanja ovih propisanih maksimuma. Zato što je zbilja apsurd da jedan mali obrtnik s jednim zaposlenim za isti prekršaj plaća istu cijenu kao firma s pet tisuća', kazao je Miljenić.

HDSSB-ov Zoran Vinković zabrinuo se, pak, zbog pokušaja uvođenja verbalnog delikta, osvrnuvši se pritom još jednom na privođenje Zdravka Mamića.

'Zbog čega to isto Ministarstvo unutarnjih poslova nije reagiralo i na samu ministrovu uvredu kada je rekao da bi mu, da je na mjestu dotičnog gospodina, svakoga jutra kada se pogleda u ogledalo bilo najbolje da pljune u ono što vidi. Dakle, ja izražavam opravdani strah da je upravo ovaj potez povratak i uvođenje verbalnog delikta u Hrvatskoj i povratak u jedno mračno, mračno doba, u jednu dugu mračnu noć', kazao je Vinković.

Odgovorio mu je ministar Miljenić. 'Verbalni delikt se ne uvodi, nije se uveo ni prije. Nije dobro razgovarati o pojedinačnim slučajevima, pogotovo kad su oni predmet sudskog odlučivanja. Dakle, sud će odlučiti što je i kakvo nečije ponašanje. Odluka što je i kakvo je nečije ponašanje i je li time prekršen neki zakon, u krajnjoj liniji jest na sudu koji je potpuno neovisan o tome i to moramo svi podržati', kazao je Miljenić