Ovoga vikenda u Zagrebu je prvi put održano Vijeće Europske zelene stranke. Među sudionicima konferencije bila je i Rebecca Harms, dopredsjednica grupacije Zeleni/ESS u Europskom parlamentu. Za tportal ekskluzivno govori o najavljenoj eksploataciji nafte i plina u Jadranu koja je izazvala burne reakcije i kontroverze, napominjući da kada se ugljikovodici vade u njezinoj rodnoj Njemačkoj, to se čini tek nakon dobro razrađenih studija. Govorili smo i o mogućnostima održivog razvoja u Hrvatskoj, jačanju ekstremne desnice u Europi te opasnostima koje prijete Europi iz podijeljene Ukrajine
Europska zelena stranka aktivno ukazuje na mnoge probleme koje tište zajednicu od 28 zemalja. Koja su goruća pitanja sadašnje politike zelenih Europe?
U našem su fokusu mnoga važna pitanja koja se prije svega tiču korištenja izvora energije, ali i budućih izazova i pripreme za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, osobito poplava, požara i suša koje se ciklički izmjenjuju posljednjih deset godina. Upravo zbog toga, izazovi prilagodbe klimatskim promjenama veliki su i potrebno je organizirano djelovanje svih u društvu. Između zemalja članica EU-a postoje velike razlike po pitanju postizanja ciljeva poznatijih kao 20-20-20, odnosno 20 posto manjih emisija stakleničkih plinova u usporedbi s 1990. godinom, zatim 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji te 20 posto manjoj energetskoj potrošnji energije. Jedno od gorućih pitanja svakako je i zanemarivanje obnovljivih izvora energije pa je stoga nužno učiti od naprednijih, koristiti svoje resurse te prilagoditi ciljeve regionalnim karakteristikama i potrebama.
Kako uvjeriti ljude u važnost klimatske politike?
Moramo biti svjesni toga da su izvori neobnovljive energije vrlo ograničeni. Svjedoci smo tome u kojoj mjeri takvi izvori energije poput ugljena imaju razorne posljedice na naš planet. Obnovljiva energija nije samo ekološki prihvatljivija i sigurnija, već je i beskonačan. Nadalje, u kombinaciji s pojačanom energetskom učinkovitošću i uštedom energije moguće je smanjiti i našu ovisnost od neobnovljivih izvora energije, ali i kreirati nova radna mjesta. Korištenjem obnovljivih izvora energije dosad je u Europskoj uniji otvoreno gotovo pola milijuna novih radnih mjesta, a u budućnosti brojka bi zasigurno narasla na nekoliko milijuna. Smanjeno korištenje neobnovljivih izvora energije poboljšalo bi i zdravstvenu sliku stanovnika EU-a.
Stranke zelenih vrlo su aktivne u prosvjedima protiv građenja novih nuklearnih elektrana. Upravo ste vi jedna od pionirki antinuklearnog pokreta. Diljem Europe vlade vode kampanje u kojima korištenje nuklearne energije prikazuju bezopasnom i gotovo ekološki prihvatljivom. Možemo li se doista osloniti isključivo na obnovljive izvore energije?
Nuklearna energija ni u kojem slučaju nije energetski izvor budućnosti. Ona je skupa i njezino je korištenje vrlo riskantno. Iz nekoliko slučajeva iz ne tako daleke prošlosti naučili smo na vlastitoj koži koliko je korištenje nuklearne energije opasno. Dovoljno se prisjetiti Černobila i Fukushime. Te katastrofe dokazale su kako ne poznaju državne granice. Zračenja iz Černobila mogu se i danas izmjeriti, primjerice u Poljskoj. Pored toga, korištenje nuklearne energije financijski je neisplativo, zapravo katastrofalno skupo. Unazad 30 godina korisnici obnovljivih izvora energije uporno dokazuju smanjenje troškova dok korisnici nuklearne energije iz godine u godinu bilježe rast troškova. Naravno, na pameti uvijek moramo imati i sigurnosne rizike povezane s korištenjem nuklearki pa je stoga nužno napraviti dugoročan plan potpunog gašenja tih elektrana i provođenja fiskalnog plana za potpuno uvođenje obnovljivih izvora energije.
U Europi, a odnedavno i u Hrvatskoj problem je i zbrinjavanje nuklearnog otpada?
To je još jedan od razloga zašto bismo u potpunosti trebali napustiti korištenje nuklearne energije. Radijacija nuklearnog otpada, naime, može potrajati milijunima godina. Velik problem u adekvatnom skladištenju nuklearnog otpada leži u neadekvatnim prostorima u kojima se on skladišti i predstavlja izuzetnu prijetnju ljudskom zdravlju i okolišu.
Spomenuli ste Černobil. Vrlo ste aktivni u rješavanju nagomilanih problema na istoku Europe i učestalo ste posjećivali Ukrajinu tijekom prosvjeda i sukoba s Rusijom. Na koji način Europska unija može pomoći Kijevu u izgradnji mira i stabilnosti te oporavku gospodarstva?
Ukrajinu posjećujem još od 1988., nedugo nakon černobilske katastrofe, kada sam podnijela i prva izvješća o samom događaju. Moji posjeti Ukrajini zaredali su se od početaka prosvjeda na trgu Euromajdan, a intenzivirali tijekom parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine. Rezultati izbora dobro su ocrtali pozitivan politički razvoj Ukrajine, a pobjeda prodemokratskih i proeuropskih snaga ulijevala je nadu. Naravno, ta pobjeda trebala bi podsjetiti Europsku uniju na njezina obećanja dana Kijevu te nastavak ohrabrivanja i širenja demokratskih stečevina, ali i hitna rješenja koja su nužna Ukrajini i ukrajinskom narodu.
Hoće li se, prema vašem mišljenju, Krim i anektirana istočna područja Ukrajine ikada sjediniti ponovno s ostatkom zemlje?
Pored gospodarske pomoći Ukrajini, upravo je najvažnija ujedinjena europska politička podrška Kijevu protiv ruske vojne agresije. Službeni Kremlj ne prihvaća poredak mira u Europi i kako stvari zasad stoje, vrlo teško će se iznaći rješenje sukoba na Krimu. Rusija je neosporno prekršila međunarodne zakone u čvrstoj nakani da promijeni povijest, a put prema sveobuhvatnom miru bit će izuzetno težak.
Rebecca HarmsRebecca Harms dopredsjednica je grupacije Zeleni/ESS u Europskom parlamentu u kojem je zastupnica od 2004. godine. U središtu su zanimanja ove vrlo aktivne zastupnice energija, klimatska politika, zaštita potrošača i odnosi između Europske unije i Ukrajine. Bila je predsjednica i članica Kluba zelenih u parlamentu savezne zemlje Donje Saske. Život Rebecce Harms obilježen je borbom protiv nuklearne energije. Po struci je, inače, vrtlarica i autorica dokumentarnih filmova koja je od 1977. bila na čelu njemačke građanske aktivističke skupine koja se borila protiv nuklearne energije.
Posljednjih godinu dana u Europi smo svjedoci jačanja krajnje desnih političkih frakcija. Kako komentirate prezir ekstremne desnice spram europskih vrijednosti i njihove pokušaje da razmontiraju Europsku uniju?
Jačanje ekstremne desnice u Europi odista je zabrinjavajuće i stoga se u EU-u moramo svim raspoloživim snagama boriti protiv toga. Europska unija oduvijek je zastupala slobodu i demokraciju te je predana u davanju podrške ljudskim pravima, dostojanstvu, ravnopravnosti i vladavine prava u skladu sa svojim temeljnim načelima slobode. Vrlo je znakovito kako službeni Kremlj podržava jačanje ekstremne desnice, primjerice u Francuskoj gdje Nacionalna fronta Marine Le Pen jača iz dana u dan, i to upravo kako bi pokušao demontirati temelje Europske unije unutar nje same.
Svjedoci smo jačanja i stranaka euroskeptičnog predznaka. Hoće li Europska unija uspjeti preživjeti sva iskušenja?
U to sam u potpunosti uvjerena, jer su temelji Europske unije čvrsto ukopani i nemoguće ih je rasklimati.
Koje je vaše mišljenje o prosvjednim pokretima poput Occupyja i Indignadosa? Jesu li oni na neki način oponenti zelenih?
Ti pokreti nisu suparnici budući da su im zahtjevi vrlo slični. Na primjer, borba protiv sve veće nezaposlenosti mladih, socijalnih poteškoća i striktnih bankarskih pravila dio su programa i stranaka zelenog predznaka. Takvi pokreti svakako mogu biti integrirani unutar Europskog parlamenta, no to ovisi o njihovom specifičnom programu i njihovoj želji da nam se pridruže.
Kako komentirate popularnost ORaH-a i programski sličnih stranaka u Hrvatskoj nauštrb tradicionalno dominantnih lijevih i desnih opcija?
Birači prepoznaju one koji se bore i štite vitalne interese države. Stranka ORaH ima kvalitetan program koji su prepoznale i ostale slične stranke u Europi. Održivi razvoj Hrvatske doista nudi nešto novo, za razliku od tradicionalnih stranaka. Najvažniji je ozbiljan i kvalitetno osmišljen ekološki program koji je znatno širi od tradicionalne zelene platforme, jer nudi razvoj mnogo toga od čega ovisi budućnost Hrvatske, a to je energetika, industrija i poljoprivreda, a ne samo očuvanje prirode, što znači i veći i brži gospodarski razvoj zemlje.
U posljednje vrijeme u Hrvatskoj se lome koplja oko predstavljene studije eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Koje je vaše mišljenje o tom gorućem pitanju?
Morate znati kako i mi u Njemačkoj eksploatiramo ugljikovodike i vrlo je teško i neprimjereno doći u Hrvatsku i reći 'nemojte to raditi'. No koliko sam upoznata, predstavljena studija nije razrađena pa nisu jasno vidljive prijetnje. Nedotaknute su i ostale teme poput ispuštanja krhotina u more i njihovog ekotoksičnog djelovanja na floru i faunu, zatim rizika od ispuštanja otpadnih i slojnih voda, kao ni tema zaštite od buke koja može uzrokovati poremećaje u raspodjeli ribe. Izostaje i studija ekonomske isplativosti eksploatacije ugljikovodika, važna zbog sagledavanja negativnih gospodarskih učinaka na turizam i ribarstvo.
