Susjedi, slučajni prolaznici, djeca - nema tko nije pogođen nasiljem koje švedski mediji povezuju s raskolom unutar kriminalnih bandi koje predvodi tzv. Foxtrot, čija je primarna djelatnost krijumčarenje narkoticima, ali i otmice. Tu bandu čine uglavnom imigranti ili njihovi potomci, a njezin vođa, zloglasni Rawa Majid, poznat i kao 'kurdski lisac', lice je s međunarodne tjeralice još od 2020. godine. Navodno se sklonio u Tursku i kupio tursko državljanstvo, što u uvjetima zategnutih odnosa Ankare i Stockholma oko ulaska Švedske u NATO reducira šanse za izručenje na minimum.

U međuvremenu, Foxtrot je u Švedskoj nabujao do neslućenih razmjera. Lani je više od 60 ljudi smrtno stradalo u pucnjavi, najviše ikad u Švedskoj. Uobičajeni napadi - međusobni obračuni i pucnjava iz jurećih vozila - ovog tjedna su eskalirali. Prvo su u istoj noći odjeknule razorne eksplozije na dvije lokacije: u stambenoj trokatnici u Linkopingu od siline udara urušio se zid, a nekih 175 kilometara sjeveroistočno zatreslo se samo predgrađe Stockholma, Hasselby. Potom su u švedskoj prijestolnici ubijena dvojica muškaraca, a mlada žena poginula je u eksploziji u kući u idiličnom gradu Uppsala.

Konsternirani premijer Ulf Kristersson obratio se naciji.

'Ovo je teško vrijeme za Švedsku. 25-godišnja žena otišla je sinoć u krevet kao i svaku drugu večer, ali se nije probudila', rekao je, najavljujući nesmiljen lov na bande i njihov konačni poraz. Ambiciozna zadaća traži i dodatne resurse te je premijer najavio da će u obračunu s bandama angažirati i vojsku.

Kristerssonova vlada desnog centra osvojila je 2022. vlast uz obećanje da će se oštro postaviti protiv kriminala, ali dosad ništa nije postignuto. Stoga je premijer posegnuo za opravdanjem u vidu okrivljavanja bivše vlade za 'neodgovornu migracijsku politiku i neuspjelu integraciju' imigranata. Švedska je dugo bila svijetli europski primjer, uz bok s Njemačkom, po prihvaćanju stotina tisuća tražitelja azila s Bliskog istoka i Afrike, no liberalna useljenička politika u međuvremenu je prilično ograničena, ponajprije upravo zbog porasta kriminala.

Foxtrot i u Norveškoj

Norveška policija potvrdila je u četvrtak, bez iznošenja detalja, da su kriminalne bande iz Švedske aktivne i u Norveškoj te da vjerojatno stoje iza svibanjske otmice sina norveškog umjetnika u Trondheimu. Sin je oslobođen iste noći, nakon plaćanja otkupnine, a u ovom slučaju zasad je optuženo desetak ljudi, uključujući tinejdžera.

Norveška policija ocijenila je situaciju s kriminalnim bandama iznimno zabrinjavajućom za društvo. Trond Bruen Olsen, voditelj odjela za organizirani kriminal, rekao je da su švedske kriminalne mreže aktivne u cijeloj Norveškoj, a njihova aktivnost uočena je još tijekom 2022. Olsen tvrdi da policija trenutno ima situaciju pod kontrolom, ali morat će kontinuirano raditi na obuzdavanju bandi i istrazi zločina da bi se zadržala ta kontrola.

Istodobno se norveška ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl sastala sa švedskim kolegom Gunnarom Strömmerom, u nastojanju da udruže snage u borbi protiv Foxtrota. Na zajedničkoj konferenciji za novinare najavili su da će ojačati prekograničnu suradnju, međusobno prilagoditi učinkovite strategije i spriječiti daljnje širenje opasnih kriminalnih mreža u Skandinaviji, slijedeći primjer nekih drugih zemalja, poput Danske, koje su uspješno reducirale bujanje takvih kriminalnih bandi.

Velika kriminalna mreža

Tko se nalazi s druge strane nišana švedskih, a sada i norveških snaga sigurnosti?

Policija procjenjuje da je oko 30.000 ljudi u Švedskoj izravno uključeno ili ima veze s kriminalnim skupinama. Nasilje se također proširilo iz velikih urbanih područja u manje gradove, u kojima su takvi zločini prije bili iznimno rijetki. Foxtrot je poznat i po vrbovanju maloljetnika koji nisu kazneno odgovorni za svoje postupke, a recentni nemilosrdni sukobi uključuju i napade na obitelji pripadnika bande - ubijena je, među ostalima, starija žena za koju se vjeruje da je majka bivšeg člana, a za to ubojstvo osumnjičeni su 15-godišnjak i 19-godišnjak.

Iza Foxtrota stoji krijumčar droge Rawa Majid. Tursko državljanstvo kupio je sasvim legalno, kroz turski program Zlatne putovnice, koji nudi državljanstvo investitorima u zamjenu za ulaganja od najmanje 400.000 dolara. Unatoč tjeralicama Interpola i Švedske, u kojoj Majid slovi kao jedan od najtraženijih kriminalaca, Turska odbija uhititi ga i izručiti Stockholmu.

'Turske vlasti kažu da izručenje nije moguće jer je Rawa Majid turski državljanin', kazao je švedski javni tužitelj Henrik Söderman za Politico.

Prema izvješću švedskog nacionalnog radija, Majid je rođen u Iranu, ali se kao dijete preselio u Uppsalu, 70-ak kilometara sjeverno od Stockholma. Još 2010. osuđen je u Švedskoj na osam godina zatvora, a ubrzo nakon puštanja na slobodu otišao je u Irak, zatim u Tursku.