Nakon što je Ivana Maletić završila na Revizorskom sudu, a Marija Pejčinović Burić postala glavna tajnica Vijeća Europe, Andrej Plenković i nije imao prevelik bazen kandidata koje može predložiti za europskog povjerenika.

Zato i nije čudo to da je najizglednija kandidatkinja upravo Dubravka Šuica, posljednjih šest godina zastupnica u Europskom parlamentu.

Rođena 20. svibnja 1957. u Dubrovniku, nakon završene škole u tom gradu te Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1981. zapošljava se kao profesorica engleskog i njemačkog jezika prvo u Osnovnoj školi Lapad, a potom je radila u Centru za usmjereno obrazovanje i Umjetničkoj školi 'Luka Sorkočević'.

Sljedećih dvadeset godina Šuica je bila prisutna u prosvjetnom sustavu Dubrovnika - početkom 90-ih kao osoba zadužena za prosvjetu u Izvršnom vijeću Dubrovnika, kao asistentica na Pomorskom fakultetu, predavačica na Veleučilištu Dubrovnik, ali i ravnateljica Gimnazije Dubrovnik.

Zbog supruga se 1990. učlanila u HDZ, a već osam godina kasnije postala je šefica dubrovačkog HDZ-a. Kao članica HDZ-a bila je vijećnica u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini.

Njezin veći politički uspon kreće početkom 2000-ih. Godine 2000. prvi put je izabrana u Sabor kao zastupnica, a godinu poslije izabrana je i za gradonačelnicu Dubrovnika, prvu ženu na čelu tog grada u povijesti. Gradonačelnica Dubrovnika bila je u dva mandata, sve do 2009., kada ju je svrgnuo Andro Vlahušić.

Tih osam godina mandata nije joj prošlo bez afera. Prozivalo ju se tako da je pogodovala građevinskom lobiju, sporna je bila i prenamjena zemljišta na Nuncijati, a tvrdilo se i da je preskupo platila uređenje tzv. zlatnog zahoda u Gradskoj vijećnici, čiji je kvadratni metar stajao četiri tisuće eura. S druge strane, kao gradonačelnica Dubrovnika izabrana je 2005. za najbolju gradonačelnicu u Hrvatskoj, a samo godinu kasnije dospjela je i među 10 najboljih gradonačelnika svijeta.

Nakon odlaska s vlasti u Dubrovniku posvećuje se nacionalnoj politici kao saborska zastupnica te polako počinje graditi međunarodnu karijeru. Već 2012. postala je potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke, a godinu kasnije prvi put je izabrana i u Europski parlament.

Naime, iako je kao gradonačelnica jednog od većih gradova u Hrvatskoj imala određenu poziciju u stranci, Šuica nije bila u posebno dobrim odnosima ni s Ivom Sanaderom kao predsjednikom HDZ-a (zbog svojih bliskih odnosa s Ivićem Pašalićem), a ni s Jadrankom Kosor. To se ipak mijenja dolaskom Tomislava Karamarka na čelo stranke, a Šuica ga je podržala među prvima, nazvavši ga 'starim tuđmanovcem'.

Upravo u njegovu mandatu na čelu stranke Šuica se pojavljuje na listi za Europski parlament, a nakon pada Karamarka dala je podršku Andreju Plenkoviću kao novom šefu HDZ-a.

Šuica je birana u Europski parlament i 2014., kada je postala zamjenica parlamentarnog Odbora za vanjske poslove, članica Izaslanstva za odnose s BiH te Izaslanstva za odnose sa SAD-om. Kada je ponovno izabrana u EP ove godine, postala je i jedna od potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Iako su po pitanju političke orijentacije na suprotstavljenim stranama, SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan ispričala je za tportal kako je bilo raditi sa Šuicom u parlamentu. Iako su radile na sličnim temama, kaže Borzan, nije bilo nekih nesuglasica između njih dvije. 'Ona se držala svoga, a ja svoga. Nije bilo nekih sukobljavanja, kako bi se očekivalo u domaćoj politici između HDZ-a i SDP-a. Tamo nema takvih podjela, više smo podijeljeni na euroskeptike i eurofile, pa smo Dubravka Šuica i ja zapravo na istoj strani. Naše razlike dolaze do izražaja tek kada se govori o nekim svjetonazorskim pitanjima, ali ni u tom segmentu nisam imala problema s njom jer ona spada u progresivniji dio pučana. I oko Istanbulske konvencije i tema tog tipa bile smo na istoj strani', pojašnjava nam SDP-ova europarlamentarka.

Borzan ne iznenađuje to da je Šuica najizglednija kandidatkinja za europsku povjerenicu. 'To što je premijer ostavio tu odluku za zadnji trenutak govori da baš i nema osobu za koju bi mogao staviti ruku u vatru i koja se nameće kao logično rješenje, kao što je to bio Neven Mimica. Dubravka Šuica čini se kao, recimo to tako, najmanje neobično rješenje, jer da je gurnuo nekog drugog, vjerojatno bi došlo do određenih problema. Plenković i nema baš nekog koga bi mogao odabrati, pa se Šuica možda i nekom metodom eliminacije pojavila kao ime koje kotira i u nekim europskim pričama', kaže Borzan.

Dodaje i da će biti zanimljivo vidjeti koji bi joj resor mogao pripasti kao europskoj povjerenici, a pritom je uvjerena da bi zbog Plenkovićevih veza u EU mogla dobiti 'solidan resor'.

Osim toga, nova šefica Komisije Ursula von der Leyen u nekoliko navrata kazala je da bi voljela vidjeti više žena na mjestima povjerenika. Na tom tragu je i razmišljanje Šuice, a očito ga gaji već nekoliko godina.

'Rekla bih da je politika uglavnom birala mene. I glasači koji su mi dali povjerenje, a koje nisam htjela iznevjeriti. Politika je zapravo svijet u kojem dominiraju muškarci, i to se sporo mijenja, što potvrđuje i činjenica da se zastupljenost žena na listama mora osiguravati obveznim kvotama. Ženama nije lako uspjeti u svijetu politike, i to nije karakteristično samo za Hrvatsku, nego i za većinu svijeta', rekla je Šuica 2009., nakon što je izgubila izbore za gradonačelnicu Dubrovnika.