Istraživanje koje je prije godinu i pol dana provela Udruga poslodavaca u zdravstvu pokazalo je da je pred hrvatskim sudovima pokrenut veliki broj parnica za naknadu štete zbog liječničke odgovornosti, čija je glavnica iznosila 130 milijuna kuna, pa je za vjerovati da je danas broj sporova i potraživanja znatno veći, istaknuo je odvjetnik Ivica Crnić na seminaru 'Odgovornost liječnika za štetu'
O pravnim i medicinskih aspektima liječničke odgovornosti za štetu raspravljaju stručnjaci tih dviju struka na skupu koji se danas održava u hotelu Sheraton.
'Činjenica da raste broj predmeta zbog liječničke odgovornosti pred sudovima govori o porastu svijesti o pravima pacijenata kao dijela ljudskih prava, ali često dovodi i do olakog prozivanja liječnika, pa bi pacijenti prije pokretanja sporova trebali potražiti i drugo liječničko mišljenje te se savjetovati s pravnim stručnjacima', istaknuo je Crnić.
Time bi se smanjile i mnogobrojne dvojbe s kojima se tijekom postupka i kod odluke o naknadi štete susreću odvjetnici, vještaci i suci.
Sudske postupke za naknadu štete zbog liječničke odgovornosti dodatno otežava i neusklađenost hrvatskih propisa o odgovornosti liječnika za štetu i prava pacijenata, istaknuo je docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu Saša Nikšić
Pri tome je naveo kako su odredbe Zakon o zaštiti prava pacijenata u neskladu s novima Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jer različito pristupaju pravu pacijenta na liječenje i odbijanje liječenja, što otežava tumačenje i donošenje kvalitetne odluke o odgovornosti nekog liječnika za štetu koju je počinio pacijentu. Oba su pak zakona neusklađena s odredbama Kaznenog zakona, kao organskog zakona koji je iznad ostalih zakona, te s Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i biomedicini, kazao je Nikšić.
