Naime, od tog će datuma VSOA, jedna od dvije obavještajne agencije koje postoje u Hrvatskoj, ostati potpuno obezglavljena i njome više nitko neće upravljati. Prema podacima iz imovinske kartice, aktualnom ravnatelju VSOA-e, generalu Ivici Kinderu, mandat završava s datumom 10. srpnja, nakon čega on više ne može upravljati tom agencijom. Budući da već godinama nije imenovan zamjenik ravnatelja, nema tko privremeno preuzeti vođenje VSOA-e do imenovanja novog ravnatelja, a dogovor o novom ravnatelju nije ni izbliza na pomolu zbog svađe predsjednika RH Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

VSOA, zapravo, od rujna prošle godine ima veliki problem s upravljanjem jer je tada predsjednik RH Zoran Milanović iznenada pokrenuo Kinderovu smjenu nezadovoljan nepravilnostima u poslovanju agencije koje su utvrđene izvanrednim nadzorom od strane Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS). Kinder je nedugo potom i sam podnio ostavku predsjedniku RH i premijeru Andreju Plenkoviću, ostavka je prihvaćena, no odlučeno je da će Kinder ostati ravnatelj dok se ne imenuje novi. Od tada je prošlo devet mjeseci, a novi ravnatelj još nije imenovan zbog neslaganja Milanovića s jedne strane te Plenkovića i ministra obrane Marija Banožića s druge i tako je agencija u apsurdnoj situaciji da je vodi osoba koja je u ostavci.

Ministar Banožić već je prije nekog vremena, sukladno zakonskoj proceduri, predložio generala Miju Validžića za novog ravnatelja VSOA-e, no Milanović ne želi supotpisati taj prijedlog. Tportal je poslao upite Ministarstvu obrane i Uredu Predsjednika RH u kojima smo naglasili da se približava datum isteka Kinderova mandata nakon čega prijeti potpuna obezglavljenost agencije. MORH smo pitali hoće li Banožić na Pantovčak poslati prijedlog kandidata oko kojeg bi se mogla postići suglasnost kako VSOA, po prvi puta u njenoj povijesti, ne bi ostala bez ravnatelja.

'Vezano za vaš upit možemo vas izvijestiti da ministar obrane ima prijedlog kandidata za novog ravnatelja, a ime kandidata neće se komunicirati dok odluka ne bude donesena. O svemu će se odlučiti na vrijeme i na razini na kojoj se takve odluke donose. Podsjećamo, predlagatelj je ministar obrane, a supotpisnici odluke su predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Republike Hrvatske. Kada odluka bude donesena, javnost će biti obaviještena', piše u odgovoru MORH-a. Na dodatno pitanje je li riječ o istom kandidatu kojeg Milanović ne želi supotpisati već neko vrijeme ili je ministar poslao novi prijedlog odgovoreno nam je kako 'ministar Banožić nije mijenjao svoj prijedlog kandidata za ravnatelja VSOA-e'.

I predsjedniku Milanoviću smo skrenuli pažnju na to da VSOA ostaje obezglavljena nakon 10. srpnja te smo u njegov Ured poslali upit hoće li predsjednik potpisati imenovanje kandidata kojeg predlaže Banožić, ali odgovor nismo dobili. No, iz onoga što je dosad govorio na tu temu jasno je da neće potpisati imenovanje. I tako će apsurdna situacija u kojoj je devet mjeseci vojnom obavještajnom agencijom, koja po prirodi svog posla barata najtajnijim dokumentima i onima od iznimne važnosti za nacionalnu sigurnost, upravljala osoba u ostavci, postati još apsurdnija i opasnija jer agencijom nakon 10. srpnja neće upravljati više nitko. Naime, Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu izričito navodi da ravnatelja tijekom njegove spriječenosti ili izbivanja zamjenjuje zamjenik ravnatelja, što znači da tu ulogu čak ni privremeno ne može preuzeti nijedan drugi dužnosnik agencije, nego samo zamjenik ravnatelja. A kako VSOA već godinama nema zamjenika ravnatelja, jasno je da nakon 10. srpnja nitko neće upravljati agencijom.

Na nižim razinama će se posao nastaviti kao i dosad, ali ravnatelj je taj koji za mnoge stvari daje konačna dopuštenja ili zapovjedi i bez čijeg potpisa mnogi dokumenti ili postupci ne mogu u daljnju proceduru, pa je za očekivati da bi u kratkom roku mogli nastati veliki problemi u funkcioniranju VSOA-e i da će trpjeti njena učinkovitost. Osim što se takva situacija može negativno odraziti na pitanje nacionalne sigurnosti, ona će zasigurno ostaviti i izuzetno loš dojam kod naših partnera i saveznika s kojima dijelimo tajne vojnoobavještajne informacije. Pogotovo kad se uzme u obzir da je Hrvatska, zajedno s ostalim članicama NATO-a, de facto uključena u rat u Ukrajini vojno pomažući tu zemlju koju je prije više od godinu dana napala Rusija, a to su situacije u kojima vojnoobavještajni poslovi postaju još važniji nego u mirnodopsko vrijeme. Konstantno višegodišnje naoružavanje Srbije te nestabilnosti u BiH i na Kosovu koje se potencijalno mogu razviti i u oružane sukobe, također su neke od stvari kojima bi se VSOA, unutar svojih zakonskih ograničenja, trebala baviti, a pitanje je hoće li moći i u kojoj mjeri.