HRT podsjeća kako ovo nije prvi problem s kojim se reforma strukovnog obrazovanja suočava. Prije nekoliko mjeseci problem je nastao kada su predlagatelji htjeli smanjiti broj sati povijesti i politike i gospodarstva strukovnim školama.

Svi se slažu da je reforma strukovnog obrazovanja potrebna i zadovoljni su što se sve pokrenulo, no ne na takav način da za promjene doznaju slučajno.

Profesorica engleskog jezika u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu Ivana Marić Kokić kaže kako su nastavnici šokirani jer su tu informaciju saznali iz e-savjetovanja. Nevjerucu izražava i ravnateljica Upravne škole u Zagrebu Suzana Hitrec, koja se pita koje povjerenstvo je to predložilo. 'Ne znam tko su ljudi u povjerenstvu. I nevjerojatno je da jedno povjerenstvo može doći do takvog zaključka', kaže.

Profesorica njemačkog jezika u IV. gimnaziji u Zagrebu Ivana Valjak Ilić kaže kako su se kurikulumi jezika naknadno rezali nakon što se povijest morala vratiti. I dodaje, dobro je da se vratila, ali razmišljajte o tome što treba smanjivati.

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanjam, upozorava da su učenici strukovnih škola lošiji na maturi. 'Na prvom roku 17 posto ne položi na osnovnoj razini, a na drugom roku čak 46 posto i to su najčešće učenici strukovnih škola, kaže Filipović.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Mile Živčić tvrdi da nitko neće biti zakinut za znanje i kompetencije. 'Ako škola procijeni da njezinim učenicima treba bilo koje znanje više nego što je propisano školskim kurikulumom, škola može izraditi izborne i fakultativne nastavne predmete', tumači.

Ministar Radovan Fuchs ne djeluje zabrinuto. Komentare u raspravi na e-savjetovanju opisuje u rasponu od pozitivnih pa do ljubomornih i zlonamjernih.

'Na onima koji stavljaju stvar na javno savjetovanje je da budu objektivni i stručni i da prihvate, a ono što nije dobro odgovore, ali ne uvaže', kaže Fuchs.