Rektor Sveučilišta Pero Lučin istaknuo je da u Rijeci studira 17.000 studenata od kojih polovica dolazi izvan Primorsko-goranske županije.

Kako je rekao, to istraživačko sveučilište na 1143. je mjestu u svijetu te 450. u Europi na temelju znanstvene produktivnosti zabilježene u bazi Web of Science. Da bi ono moglo potpuno preuzeti vodeću ulogu u društvenome i gospodarskom razvoju, nužno je podignuti istraživačku aktivnost na višu razinu, a to je jedan od stupova nacionalne strategije za izlazak iz krize, gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i cjelokupni razvoj društva, rekao je Lučin.

Zato je nužno pojačano ulagati u podizanje istraživačke razine na sveučilištima i zaštita sveučilišta kao javnog dobra, dodao je.

Ističući da građani žive sve lošije i napuštaju zemlju, rektor Lučin ocijenio da je još veći problem poremećen sustav vrijednosti.

"Nužna je reafirmacija sustava društvenih vrijednosti te moramo stvoriti državu u kojoj svaki pojedinac može sebe ostvariti kroz rad, poštenje, znanje i stručnost, a u državi se treba cijeniti poduzetnost i inovatitivnost te solidarnost i suradnja, a cjeloživotno učenje se treba podrazumijevati", istaknuo je.

Upozorio je političare i širu javnost da vremena više nema te kako je nužno iskoristiti pamet sveučilišta jer će posljedice biti sve drastičnije i ogledati se u odlasku mladih i školovanih ljudi.

Nužno je izraditi politiku zapošljavanja znanstvenih novaka i znanstvenih karijera istraživača, rekao je.

Među projektima Sveučilišta u Rijeci koji su u tijeku istaknuo je nabavu istraživačke opreme vrijedne 180 milijuna kuna, gradnju objekata za smještaj studenata u kampusu na Trsatu i centra za translacijsku medicinu te je najavio osnutak centra za cjeloživotno učenje, a kao najvažniji projekt istaknuo je gradnju sveučilišne bolnice te integraciju KBC-a sa Sveučilištem.

Predsjednik Vlade Zoran MIlanović ocijenio je da je Rijeka razvila ozbiljno sveučilište. "Ranije je vladala percepcija da se isplati školovati samo u Zagrebu, a danas je percepcija i činjenica da Hrvatska ima još nekoliko kvalitetnih sveučilišta te da se standard uravnotežio", rekao je premijer.

Istaknuo je kako treba težiti uravnoteženosti i visokom prosjeku, koji je postignut u hrvatskome školstvu.

"Nezadovoljan sam, naravno, kao predsjednik Vlade količinom i kvalitetom izdvajanja za znanost i školstvo. Htio bih da budu mnogo veća. Vodimo ratove s europskom birokracijom, a rezultat tih 'suhih ratova', 'hladnih ratova' u pozitivnom smislu su programi i planovi koje moramo poštovati, ali se istovremeno moramo boriti za svoje interese", rekao je Milanović.

"Danas, 25 godina nakon što je Hrvatska postala država sa svim instrumentima državnosti, nakon što su fizička sigurnost i opstanak neupitini, hrvatski interes je koliko smo u stanju iskoristiti to članstvo za zemlju, i to prvenstveno financijski", istaknuo je.

Ocijenio je da riječko Sveučilište u tom ima uspjeha te da je to rezultat rezultat rada ljudi koji vrlo precizno znaju što hoće i gdje to mogu ostvariti. "Ugled ovog Sveučilišta je činjenica. Ono radi, napreduje, giba se, provokativno je kad treba i otvoreno je kao i Rijeka u cjelini", istaknuo je premijer.

Nazočne su pozdravili i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel te zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić.

Tijekom svečanosti dodijeljena su zvanja professora emeritusa umirovljenim profesorima Mati Sršenu s Građeviskog fakulteta, Miljenku Uraviću s Medicinskog fakulteta te Vinku Kandžiji s Ekonomskog fakulteta.

Dodijeljena su službeno akademska zvanja, a studentima su uručene nagrade.