Inspirirani nadolazećim referendumom na kojem odlučuju o neovisnosti u Škotskoj, stanovnici Južnog Tirola sve glasnije zazivaju svoju nezavisnost. Većina stanovništva u pokrajini govori njemački, a samo četvrtina talijanski. Nekada dio Austrije, Južni Tirol je anektirala Italija poslije Drugog svjetskog rata.

Dmitrij Danilov, predstojnik odjela za Europsku sigurnost na Institutu Europe RAS, vjeruje da proces europske integracije potkopavaju sile koje vode politiku dezintegracije. 'To je kao i s globalizacijom, iz koje je slijedila regionalizacija. Nacionalni pokreti te želja za većom autonomijom i secesijom uklapaju se u dezintegrirajuće trendove', kazao je Danilov za RIA Novosti.

Stručnjaci naglašavaju da, bez obzira na to postoji li stvarna mogućnost za ostvarenje nezavisnosti, ove tendencije potkopavaju postojanje Europe kao sociopolitičkog sustava.

Izvanredni profesor na Moskovskom sveučilištu za međunarodne odnose, Kiril Koktiš, slaže se, govoreći o Južnom Tirolu, s mišljenjem da planovi za nezavisnošću mogu naštetiti Italiji, ali i postojanju Europske unije.

'Ovo je prijetnja za Italiju kao državu. Ne trebamo zaboraviti da je ona formirana kao unija kneževina. Genova, Firenca, Venecija – tri različite Italije, tri različita identiteta', kaže Koktiš.

On smatra da je mogućnost da Južni Tirol proglasi nezavisnost vrlo stvarna. 'To se može dogoditi iz jednostavnog razloga - separatistički pokreti rastu kada opada ukupna kvaliteta života', objasnio je izvanredni profesor, dodavši da se ljudi nadaju da će ekonomski najrazvijenija područja zadržati viši standard od prosjeka zemlje.

'Ovo bi mogao biti slučaj s Tirolom, s obzirom da je Italija među zemljama koje su najviše propatile zbog krize u Europi. Možda i ne dođe do objave nezavisnosti, ali spekulacije će se svakako nastaviti', kazao je Koktiš.

Danilov čak ne smatra da se u slučaju Južnog Tirola radi o separatizmu. 'Ovo nije separatizam, već formiranje novih sociokulturnih autonomija. Ovo je proces koji ide u suprotnom smjeru i čak rezultira planovima za stvaranjem novih teritorijalnih entiteta. Međutim s pravnog stajališta formiranje novih država vrlo je teško', napomenuo je Danilov.

'Nemogućnost da se ostvare određeni politički ciljevi često prati rast novih političkih sila, čak i ekstremizma. Vrlo je teško stvoriti balans između država i ovih sociopolitičkih autonomija. Smatram da se radi o dugotrajnom trendu. Lokalni identitet je vrlo ozbiljna stvar, a destabilizacija situacije može imati dugotrajne posljedice bez obzira na rezultat', zaključio je Danilov.