Naime, Grčka i njena financijska situacija već su mjesecima predmetom raznoraznih spekulacija i projekcija, a u posljednje vrijeme dotične uglavnom alterniraju između opreznih pozivanja na očuvanje eurozone u svom sadašnjem obliku, tj. na nekakav oblik solidarnosti s grčkim narodom te evociranja različitih, uglavnom neoptimističnih scenarija izlaska Grčke iz eurozone. Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde u intervjuu za The Guardian odlučila se za prijekorni ton spram trenutno najugroženije države u eurozoni izjavivši kako bi Grci trebali prije svega pomoći sami sebi te kako bi trebali redovito plaćati poreze. U razgovoru dala je i jasno naznačiti kako nije osoba lišena suosjećanja, samo što je ono usmjereno prema djeci u Africi, a ne prema stanovnicima Atene.

Intervju nabijen novim packama, posebice od strane jedne od rukovodećih osoba na polju međunarodnih financija, nije dugo ostao bez reakcija. S grčke strane reagirali su politički čelnici, koje čekaju novi neizvjesni izbori 17. lipnja, koji tvrde kako je 'ponizila' grčki narod (socijalisti), dok je krajnja ljevica izjavila kako Grci ionako ne traže njenu simpatiju te da 'grčki radnici već plaćaju neizdržive poreze'.

Nova francuska vlada od koje se očekuje da, ako ne ukine, barem ublaži rigorozne mjere štednje koje je nametnuo duo Merkel - Sarkozy, odaslala je izjavu kako su Lagardeine riječi 'karikaturalne i shematične' te kako danas 'nije vrijeme za davanje lekcija'. Ostali akteri političke scene bili su nešto eksplicitniji u svojim kritikama istupa direktorice MMF-a. Predsjednički kandidat François Bayrou smatra njene poruke 'iznimno šokantnima', osudio je 'optuživanje grčkog naroda' te ponovio kako su 'prijašnje grčke vlade odgovorne za aktualnu situaciju'.

Vođa Lijevog fronta Jean-Luc Mélenechon smatra da se radi o 'strašnim i nedostojnim izjavama' te se pita zašto nije pozvala grčke brodograditelje i pravoslavnu crkvu da plate poreze. Među nizom reakcijama našla se i ona predsjednice udruge francuskih poslodavaca Medef, Laurence Parisot, koja tvrdi kako je opasno obraćati se grčkom narodu na takav način, posebice u trenutku ekonomske krize kada na političkoj sceni jačaju ekstremizmi.

Čak je i uvodnik britanskog lista u kojem je izašao intervju istaknuo kako Christine Lagarde nanovo ponavlja klišeje o neodgovornim Grcima. Podsjetio je da je na početku izbijanja krize u eurozoni 2010. godine i sama bila ministrica financija u Francuskoj te da je veoma dobro znala kakvom su se riziku svjesno izlagale francuske i europske banke svojim zajmovima Grčkoj, a upravo se u njihovom 'nerazboritom ponašanju' umnogome prepoznaje uzrok krize.

Suočena s nizom redom negativnih reakcija, Christine Lagarde ponešto je umanjila svoj početni prijekor te je na društvenim mrežama izjavila kako ipak 'suosjeća s grčkim narodom i izazovima koji su pred njim'. Neovisno o očito ekstenzivnom opsegu suosjećanja direktorice MMF-a, Le Monde je pak podsjetio javnost kako ni sama Christine Lagarde ne plaća porez na svoj dohodak, koji godišnje iznosi 380.939 eura, zahvaljujući sporazumu o međunarodnim diplomatskim odnosima.