Potrebna je jača suradnja Hrvatske i Srbije kako bi se provjerilo te navode, da se ljude, koji nisu ništa zgriješili, ne drži u neizvjesnosti, rekao je Josipović u emisiji Hrvatskog radija 'S predsjednikom uz kavu' komentirajući potvrdu ministra Bošnjakovića da je iz Srbije stigao popis s imenima 33 nova osumnjičenika za ratne zločine.

Potvrdio je i kako 'Hrvatska isto tako ima popis ljudi osumnjičenih za ratne zločine, koji je puno veći, i koji je dostavljen Srbiji'.

Suradnja hrvatskog i srbijanskog državnog odvjetništva je dobra, a trebalo bi je možda još poboljšati da ljudi koji nisu počinitelji zločina, a nalaze se na jednom ili drugom popisu, ne budu stalno pod sumnjom, rekao je Josipović.

Govorio je i o slučaju branitelja Purde, za kojega je DORH procijenio da nema osnove za pokretanje kaznenog postupka.

'Ako pravosuđe BiH procijeni da su ispunjeni uvjeti, on će vrlo vjerojatno biti izručen Srbiji, a ako ocijeni da nema dokaza, očekujem da će tamo biti oslobođen', rekao je Josipović, dodavši kako ne postoje nikakvi pravni mehanizmi kojima bi Hrvatska sada mogla zaštititi Purdu. Smatra da su u tom slučaju mjerodavna tijela učinila propust jer ga nisu pravodobno obavijestila o tjeralici.

Za ocjenu ministra branitelja Ivića da je taj slučaj 'posljedica objave registra' Josipović je rekao kako misli 'da se tu ministar malo zaletio'

Taj krivi registar, na koji se poziva ministar, objavljen je prije nekoliko mjeseci, dok je tjeralica za Purdom podignuta prije tri do četiri godine, rekao je predsjednik.

Ponovio je i da se on zalaže za objavu drugačijeg registra branitelja, u kojemu bi jasno bili odvojeni oni koji su bili na bojištu od onih koji su sudjelovali samo u ratnoj logistici.

Pozivajući se na iskaze samih branitelja, rekao je da je brojka od 500.000 branitelja prevelika za one koji su neposredno sudjelovali u ratnim operacijama

Komentirajući ocjene o političkoj korupciji u stvaranju prevelikog broja branitelja, rekao je kako je 'moguće zamisliti situaciju da se davanjem statusa ljudima koji ga ne zaslužuju privlači na svoju stranu određen broj ljudi', ali i da on osobno ne vjeruje u prevelike efekte toga.

Predsjednik je govorio i o svom prošlotjednom posjetu Njemačkoj te se osvrnuo na novinske napise u kojima se njegovo nesusretanje s predstavnicima Hrvatske katoličke misije tumači kao 'zahlađenje u odnosima s Crkvom'.

To je, blago rečeno, smiješno, inače sam u vrlo dobrim odnosom s Crkvom, zato me ta teza u novinama nasmijala, rekao je Josipović.

Posjet Njemačkoj ocijenio jednim od svojih najuspješnijih dosadašnjih putovanja i po efektima i po značaju, koji je potvrdio da u toj zemlji imamo prijatelja koji podržavaju naš put u EU.

Govoreći o Vladinim projektima privlačenja investicija, rekao je da država u slučaju projekata vezanih za energetiku mora regulatornim mehanizmima 'učiniti energente dostupne građanima i gospodarstvu'.

Na pitanje je li HDZ zagovaranjem novih projekata na neki način ušao u predizbornu kampanju, rekao je da su sve stranke već ušle u kampanju, za koju očekuje da će biti 'orijentirana na gospodarska pitanja, a ne na ustaše i partizane'.

Predsjednik je komentirao i tvrdnje nekih političara o neustavnosti valutne klauzule, rekavši da je to pitanje u nadležnosti Ustavnog suda, ali i da su neki ekonomisti upozorili na moguće posljedice ukidanja te klauzule, čemu ni HNB nije sklon.

Uoči sastanka s članovima Predsjedništva BiH, istaknuo je kako RH svojim susjedima želi europsku budućnost i poštuje njihov suverenitet, ali i da traži ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH.

'BiH je nezamisliva bez sva tri svoja konstitutivna naroda, a kako će riješiti tu ravnopravnost, to je njihova unutarnja stvar', zaključio je Josipović, odlučno odbacivši sve optužbe da se zalaže 'za tuđmanizaciju BiH'.