Europska unija objavila je veliki izvještaj o krijumčarenju i prodaji ljudi u Europi, sa službenim informacijama o 23 tisuće ljudi koji su u protekle tri godine bili žrtve tzv. traffickinga, te još strašnijim neslužbenim brojkama od 'nekoliko stotina tisuća žrtava', kažu autori. Povjerenica Europske komisije za unutarnja pitanja Cecilia Malmstroem obećala je više angažmana u zaustavljanju traffickinga
U periodu od 2008. do 2010. 23.623 ljudi je unutar granica EU bilo izloženo traffickingu, zabrinjavajući je podatak prvog izvještaja Europske komisije na ovu temu, nasovljenog 'Trafficking in Human Beings', koji je pokazao da je potrebno učiniti mnogo više da se zaustavi trend rasta krijumčarenja i prodaje ljudi. U istom vremenskom periodu broj osuda za trafficking pao je za 13 posto, što znači da su oni koji se bave ovom kriminalnom aktivnošću uspjeli izbjeći policiju i granične službe. Hrvatska bi kao 28. članica Europske unije, čije će granice ubuduće biti i vanjske granice Unije, trebala biti posebno zainteresirana za tu tematiku, s obzirom na sve ono što je najvjerojatnije očekuje.
Izvještaj u kojem su sakupljeni podaci iz 25 europskih zemalja, javnosti je predstavila povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem, koja je, između ostaloga, rekla da je 'teško zamisliti kako u slobodnoj i demokratskoj Europi desetine tisuća ljudi mogu biti lišeni slobode i prodavani kao roba', dodavši da je to 'nažalost tužna istina' jer je 'trafficking svuda oko nas'. Povjerenica Malmstroem se osvrnula i na činjenicu da je tek šest država Unije implementiralo preporučene mjere za borbu protiv traffickinga (Češka, Finska, Poljska, Švedska, Latvija i Mađarska) te naglasila da će to u roku od dvije godine morati učiniti sve vlade. 'Vrijeme je da se prestane odugovlačiti', zaprijetila je članicama.
Statistike su doista poražavajuće, ali istovremeno i otkrivajuće: 68 posto žrtava traffickinga su žene, 17 posto muškarci, čak 12 posto djevojčice i tri posto dječaci; 62 posto žrtava traffickinga bilo je prodano za seksualnu eksploataciju, od čega je 98 posto žena, a 25 posto žrtava prisiljeno je raditi u poljoprivredi, na građevinskim poslovima, tekstilnoj industriji i zdravstvu kao jeftina, odnosno skoro pa ropska radna snaga. Nadalje, 61 posto žrtava traffickinga je iz država koje su članice EU, ponajviše iz Rumunjske i Bugarske, dok je najveći broj preprodanih ljudi izvan Europe došao iz Nigerije i Kine.
Da se kriminalcima trafficking itekako isplati pokazuje podatak UN-a po kojem se u Europi godišnje vrti 2,5 milijardi eura od seksualne eksploatacije i prislinog rada te da je u pitanju 'jedan od najlukrativnijih ilegalnih biznisa u Europi'. Jedina utjeha može biti to što je u odnosu na ostatak svijeta Europa ipak manji dio problema, s obzirom na procjenu da diljem svijeta 21 milijun ljudi živi u nekoj vrsti ropstva!
Cijeli izvještaj Europske komisije možete pronaći na ovom linku
