Jelaviću se ponovno sudi jer je Vrhovni sud u kolovozu prošle godine ukinuo prvostupanjsku oslobađajuću presudu i naložio ponavljanje postupka pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem kojim će ovoga puta predsjedavati sutkinja Koraljka Bumči.

Jelavićev odvjetnik Anto Nobilo kazao je Hini da su on i njegov branjenik spremni za ponovno suđenje te da očekuju isti ishod kao i u prethodna dva postupka kada je oslobođen optužbi. Prvi put mu se za navedene zločine sudilo u zatvoru u Remetincu u postupku protiv tzv. zločinačke organizacije, a potom i pred sudskim vijećem pod predsjedanjem Marijana Garca, čiju je presudu iz travnja 2007. Vrhovni sud ukinuo po žalbi tužiteljstva.

Presuda je ukinuta zbog pogrešno utvrđenih činjenica, olakog prihvaćanja Jelavićeva alibija i neprimjenjivanja istih kriterija prilikom ocjene vjerodostojnosti iskaza svjedoka jer su svjedoci bliski Slišku 'paušalno' i 'bez argumenata' proglašeni nepouzdanima, a svjedoci Jelavićevi prijatelji vjerodostojnima. Po ocjeni Vrhovnog suda, prvostupanjski sud preuranjeno je prihvatio Jelavićev alibi da je kobne noći u studenome 1999., kada je u atentatu na Sliška ubijen prolaznik Domini, oko 1 sat stao na benzinskoj postaji u Jagićevoj ulici i karticom platio gorivo. Naime, na suđenju je utvrđeno da je tom istom karticom netko drugi u dva navrata plaćao gorivo, dok je Jelavić već bio u pritvoru.

Vrhovni sud je ustvrdio i da nije uzet u obzir vještački nalaz prema kojemu se ne može prihvatiti Jelavićeva obrana da tragovi baruta na njegovim rukama potječu od pucanja u streljani dan ili dva prije kobnog događaja, jer je zbog protoka vremena nemoguće da se barutne čestice tako dugo zadrže. Vrhovni sud se osvrnuo i na najveći dio obrazloženja prvostupanjske presude za događaj na Cvjetnom trgu iz 1999. koji se odnosio na Jelavićev DNK. Policija je biološki trag našla na tablicama 'mercedesa' iz kojega je ručnim bacačem pucano na Sliška, pri čemu je poginuo Domini.

Još u listopadu 2006. Vrhovni je sud odlučio da se nalazi i mišljenja, te iskazi vještaka biologa ne izdvajaju iz spisa, pa je, po njihovoj ocjeni, Županijski sud bespotrebno ponovno isticao propuste o načinu uzimanja uzoraka biološkog materijala, kao da se radi o nezakonitim dokazima.

Činjenica da navedeni dokazi nisu nezakoniti naravno sama po sebi ne ukazuje na vjerodostojnost tih dokaza, niti je sud oslobođen obveze kritičke ocjene takvih dokaza, ali opširno raspravljanje prvostupanjskog suda, nakon jasne odluke Vrhovnog suda glede zakonitosti ovih dokaza, bilo je suvišno, stoji u obrazloženju odluke koju je Vrhovni sud donio krajem kolovoza prošle godine.